Pogledajte drumove smrti, puteve kojima nikada ne bi trebalo da prođete...

Od izolovanih, strmih i nepreglednih puteva u planinama do autoputeva, na kojima se stalno dešavaju saobraćajne nesreće - ovo su drumovi kojima vjerovatno ne biste poželeli da prođete.

{youtube}9ldPmVvF-6Q{/youtube}

Izvor: Nacioanlna geografija, Foto: YouTube/ScreenShot

Stogodišnja Ajda Kiling je na atletskom mitingu u Zapadnoj Filadelfiji postavila rekord u trčanju na 100 metara u kategoriji za žene starije od 80 godina.

Ona je stazu istrčala za "rekordnih" jedan minut i 17 sekundi. Kiling je svoj rekord postavila na 122. Pen Rilejsu, najstarijem američkom atletskom mitingu.

Ona od 2011. godine držži rekord u trčanju na 60 metara za žžene stare od 95 do 99 godina, prenosi "021".

Kiling je počela da se bavi atletikom u 67. godini nakon porodične tragedije u kojoj su joj ubijena dvojica sinova, rekla je njena ćerka Šeli.

Šeli je ispričala da su to bila mračna vremena i da je njena majka bila jako uznemirena. Šeli joj je jednog dana rekla da je vodi na trčanje. "Tada smo trčale stazom dugom 3,1 kilometar. To je bio početak njene trkačke karijere, to je veliki lijek za nju", rekla je ona.

Upitana ššta je tajna njene dugovječnosti, Kiling je rekla da je to "ljubav prema sebi" i poručila da treba da volite sebe, jedete zdravu hranu i vježžbate svakog dana barem 10 ili 15 minuta.
(Foto: Screenshot)

 

Jedan muškarac u SAD pokušao je da iz pet šopa ukrade bebu pitona tako što ju je sakrio u svoje hlače, ali su mu plan osujetili zaposleni u prodavnici koji su neobičnu scenu uočili na snimku nadzorne kamere.

Ušavši u prodavnicu životinja u Sent Pitersburgu na Floridi, Trevis Trider je otvorio vratanca na vivarijumu i izvukao mladog pitona, a potom ga diskretno ubacio sebi u pantalone, i to mu nije bilo prvi put, prenosi danas francuska televizija BFM.

Zaposleni u prodavnici, koji su u službenoj prostoriji posmatrali šta se dešava ispred vivarijuma sa zmijama, kažu da su odlučili da sačekaju nekoliko minuta i da vide šta će kradljivac sljedeće uraditi.

"Očigledno, uzeo nam je najskuplju zmiju", ističe Stiv Silk, vlasnik pet šopa.

Kada je nestrpljenje dostiglo vrhunac, najkrupniji među osobljem krenuo je u susret lopovu kako bi pokušao da ga urazumi, ali je on pokušao da pobjegne.

Zaposleni su ipak uspijeli da ga zadrže i pozvali su policiju.

Silk kaže da su zaposleni poslednjih meseci primijetili kako im zmije nestaju nakon što Trider uđe u prodavnicu.

Tokom devet proteklih mjeseci, Trider je iz tog pet šopa ukrao dva pitona, koje je potom prodao putem interneta, navodi francuska televizija.
(Blic, Foto: Ilustracija/Yayimages)

Kao i u slučaju mnogih drugih pronalazaka, oblast drevne Mesopotamije kolevka je i najstarijih književnih djela. Koja od ovih ostvarenja, pisanih na glinenim pločama predstavljaju preteče svjetske književnosti?

Sumerska civilizacija razvila je prvi poznati sistem pisanja 3,400 godina prije nove ere. Na klinastom pismu pisani su iz početka prevashodno administrativni i trgovački dokumenti da bi u trećem milenijumu pre Hrista postepeno nastajali i prvi eseji, himne, poezija i mitovi, prenosi "Nacionalna geografija".

Himna hrama Keš i Instrukcije Šurupaka

Dva najstarija poznata literarna spisa bili su, kako piše History, Himna hrama Keš i Instrukcije Šurupaka. Oba djela u pisanoj formi datiraju negdje od 2,500. godine prije nove ere. Prvi od ova dva teksta predstavlja odu hramu Keš i božanstvima koja u njemu obitavaju. Drugi tekst pak pripada tzv. mudračkoj literaturi i pisan je u formi razboritih savjeta koje sumerski kralj Šurupak daje svom sinu Ziusudri. Jedna od Šurupakovih poslovica upozorava dječaka da ne donosi odluke i ne sudi kada pije pivo. Drugi savjet kaže da srce koje voli zadržava porodicu, a ono koje mrzi uništava porodicu.

Ep o Gilgamešu

Ipak, među pionirskim djelima sumerske i svjetske književnosti, posebno mjesto zauzima Ep o Gilgamešu, prvo fikciono pisano ostvarenje. Mitski ep pojavio se prvi put najvjerovatnije u trećem milenijumu prije nove ere. Njegova radnja fokusira se mitskog kralja Uruka, Gilgameša koji je opisan kao jednom trećinom čovjek, a drugim dvema bog. Na dvanaest glinenih tablica opisane su njegove avanture, borbe sa čudovištima, susreti sa bogovima i najvažnije, potraga za ključem besmrtnosti. Sam spjev je najvejrovatnije nastao sabiranjem različitih sumerskih priča i predanja, a njegovo prepisivanje i dopunjavanje nastavljeno je i kasnije da bi konačnu i nadaleko poznatu verziju dobio tek u 12. vijeku prije Hrista, u Vavilonu. Priča o sudbini najstarijeg epa ovde se ne završava. Pisani spev nestaje nakon 600. godine prije Hrista da bi bio pronađen tek u 19. vijeku naše ere od strane arheologa koji su vršili iskopavanja u blizini iračkog grada Mosula.
(Foto: Ilustracija/Yayimages)