Jedan mladić, u pokušaju da se fotografiše sa statuom portugalskog kralja, uspio je da sruši statuu od istorijskog značaja koja se rasula u komade, prenosi "021".

Čovjek, koga policija nije imenovala, slučajno je srušio kip nakon što se popeo na postolje ispred željezničke stanice u Lisabonu. Bezuspješno je pokušao da pobjegne, nešto prije ponoći, prije nego što ga je policija uhapsila.

Statua kralja sa mačem stajala je u niši između dva luka u obliku potkovice na ulazu u stanicu. Završena je 1890. godine i riječ je o zaštićenom spomeniku.

Dom Sebastiao, koji je vladao između 1557. i 1578. godine, predstavlja tragičnu ličnost portugalske istorije, zbog pogibije sa samo 24 godine u krstaškom ratu u Maroku.

Njegovo tijelo nikada nije propisno identifikovano, što je dovelo do legende da će se kralj jednog dana vratiti da preuzme presto i spasi Portugal u trenucima nevolje.
(Foto: Yayimages)

Pogledajte fotografiju ispod. Da li vidite neki neobičan oblik na njoj? Ukoliko ste odmah uočili, svaka čast! Vaša moć zapažanja je na nivou Šerloka Holmsa.

 

Nevjerovatan snimak koji su zabilježili brazilski ribari šokirao je javnost.

Žedna riba, kako je prikazano na snimku, naslonila se na stranu ribarskog broda u Brazilu, a jedan od ribara vrlo rado ponudio ju je pivom.

"Da li ste ikada vidjeli ovakvo nešto u životu? Ja sam viđao razne stvari, ali nikada ribu koja pije alkohol, ovo je neverovatjno, što je najgore od svega, mislim da se napila prije nego što se vratila u rieku. Zajdivljujuće", napisao je Kleber Moura u opisu snimka.

Ovaj video za sada je odgledalo više od 120.000 ljudi.

{youtube}G0QQjTPs1QU{/youtube}

Kurir, Foto: YouTube

Mnogi istraživači su vijekovima vjerovali da je nula izum arapskih matematičara, a neki su čak predlagali da je prvi put upotrebljena u Evropi.

Enigmatični broj nula specifičan je po mnogo čemu, a prije svega po bezgraničnom broju filozofskih i matematičkih vrijednosti, piše Newsweek.

Ali, kada je čovječanstvo prvi put iskoristilo nulu i zašto? Mnogi istraživači su vijekovima vjerovali da je nula izum arapskih matematičara, a neki su čak predlagali da je prvi put upotrebljena u Evropi. Bilo je i naučnika koji su poreklo nule pronašli u Mesopotamiji ili čak u civilizaciji Maja koji su oznaku za nulu oko 350. godine nove ere prvi put iskoristili u kalendaru.

Ipak, ovi rani sistemi služili su se nulom kao oznakom, a ne kao brojem sa sopstvenom vrijednošću i svojstvima.

Francuski arheolog Žorž Kede objavio je 1931. godine tekst pod naslovom „O poreklu arapskih brojeva“, gdje je jednom za svagda dokazao da je nula istočnjački izum. Kede je svoju studiju zasnovao na kamenoj ploči K-127 otkrivenoj u Kambodži.

Broj nula, zabilježen na ovoj ploči, najstarija je otkrivena nula do sada i potiče iz vremena oko 683. godine nove ere – dakle, oko dva vijeka prije prve arapske države.

Otkriće je potkrijepilo teorije da je hindu matematičar Bramagupta taj koji je prvi uveo nulu u matematičke operacije.

Bramagupta je ispod brojava upisivao tačke kako bi označio nulu. Te tačke, nazvane su sunija (prazno) i ka (mjesto). Veliki matematičar postavio je osnovne zakone za dobijanje nule sabiranjem i oduzimanjem, kao i pravila za druge matematičke operacije u kojima je nula neophodna.

Sa nastankom nule, omogućena je algebarska definicija negativnih brojeva i razvoj matematičkog numeričkog sistema. Bez te nule, čovječanstvo bi vjerovatno i dalje bilo zaglavljeno u Srednjem vijeku.
(Foto: Yayiamges)