Korisnik How Ridiculous sa Jutjuba bacio je sa visoke litice košarkašku loptu kako bi demonstrirao Magnusov efekat.

Zakrivljena putanja lopte koja se može vidjeti na videu rezultat je razlike dinamičkih pritisaka vazdušne struje oko nje - kretanje vazduha ispred lopte poklapa se sa smerom njene rotacije, dok se na zadnjoj strani dešava suprotna stvar.

Kako brzina vazduha u odnosu na površinu lopte na jednoj njenoj strani nije ista kao na drugoj, nastaje bočna sila zahvaljujući kojoj lopta skreće sa predviđene putanje.

Ovu pojavu prvi je uočio i opisao naučnik Hajnrih Gustav Magnus, pa je efekat po njemu i dobio ime, a pomenuta sila se često naziva Magnusova sila.

How Ridiculous pokazao je da lopta može da padne na različite načine, u zavisnosti od toga kako se baci.

Da biste u potpunosti shvatili o čemu se radi, pogledajte video:

{youtube}QtP_bh2lMXc{/youtube}

(B92, foto: Youtube)

Ljudi misle da su odvratni zbog toga što jedu leševe, da bi svijet bio ljepši bez njih, ali ukoliko se bliže pogledaju nisu svi lešinari ružni i ćelavi a igraju i značajnu ulogu u lancu ishrane, piše Bi-Bi-Si.

Međutim, ukoliko se zanemari njihov izgled, te ptice imaju izuzetno važnu ulogu u kontroli biološkog otpada, što dovodi do činjenice da je svijet u stvari bolji sa njima.

Po pisanju BBC-a u razbijanju predrasuda o tim pticama ne pomažu dokumentarci o životu u divljini, jer je dominantan motiv iz afričkih savana slika lešinara koji se ustremljuje na ostatke "jadnog" sisara.

Uglavnom su uslikani tako da se vidi kako ptica izvlači glavu iz trupa mrtve životinje i okreće se prema kameri prekrivena krvlju i crijevima.

"Razumijem zašto ih ljudi ne vole", kaže čuvar u londonskom zoo vrtu Mark Haben, primjećuje da je lešinar na "svom terenu" tek u letu kada se može vidjeti sva njegova ljepota i ocjenjuje da je apsolutno zapanjujuća životinja.

Svih 23 vrste lešinara lete na velikim visinama odakle traže nedavno uginule ili ubijene životinje, objašnjava on. Takođe, imaju nevjerovatno razvijen vid, pa su u stanju da primjete leš dužine jednog metra sa više od šest kilometara.

Zbog specifičnog vida i činjenice da njihova neosjetljivost na sve iznad horizonta efikasno eliminiše zasljepljujući odsjaj sunca pomaže im da se usredsrede na ono što se dešava ispod njih. Time se objašnjava zašto imaju spuštene obrve i duge trepavice.

Međutim, ono zbog čega su te ptice ljudima uglavnom odvratne je zbog načina ishrane što je prilično ružan prizor. Lešinari vrlo rijetko jedu ostatke tijela uginule životinje, već nabijaju glavu duboko u tijelo i jedu ostatke hrane iz organizma životinje.

Zanimljivo je da su lešinari tihi dok nadleću žrtvu, a veoma glasni kada se spuste i vode međusobnu borbu oko plijena. Čak je vjerovatnije da se različite vrste lešinara neće boriti oko istog plena, jer se hrane različitim dijelovima uginule životinje, dok to nije slučaj sa istom vrstom lešinara.

Oni su veoma temeljni u svom poslu, pa u roku od pola sata od uginule životinje ostane samo skelet, a nekada čak ni to.

Po riječima Habena uzrok ćelave glave lešinara vjerovatno leži u činjenici njegog guranja u lešinu što bi uništilo perje, a ovako se krv osuši i sama otpadne.

Međutim i dalje je tu pitanje ukoliko oni nestanu, da li bi nekome nedostajali? Odgovor na to se može pronaći na primjeru Indije.

Naime u toj zemlji su stanovnici hranili stoku lijekom diklofenak koji je otrovao lešinare koji su jeli tu stoku. U periodu od 1992. do 2007. u tom staništu broj lešinara se smanjilo za čak 99,9 posto, što je prouzrokovalo nagomilavanje trupla mrtvih životinja.

To je predstavljalo veliki rizik za ljude, jer su se na taj način razvijale smrtonosne bolesti kao što su antraks, a i voda je bila zagađena.

Takođe, veliki broj lešina prouzrokovao je i rast bjesnila kod divljih pasa što se isto odražavalo na ljude.

Lešinari su kontrolori biološkog otpada i bez njih na ovom svijetu posljedice bi bile značajno strašne, zaključuje Haber i dodaje da su te ptice potrebnije nego što to ljudi prepoznaju.

(Novosti, foto: YAYimages)

Bonsao je engleski buldog koji je došao na svijet samo sa pola tijela. Rođen je sa kombinacijom rijetkih genetskih poremećaja, zbog čega mu je život znatno otežan, ali on mu se svejedno raduje isto koliko i ostali psići.

Tromejsečno štene engleskog buldoga posebno je po tome što je rođeno samo sa razvijenim prednjim nogama i sa nekoliko genetskih poremećaja.

Na rođenju je ustanovljeno da ima sindrom repne regresije, a pretpostavljaju da ima i spinu bifidu. Ovo znači da je rođen sa bukvalno pola kičme, karlica mu nije funkcionisala, a zadnje noge su mu bile sićušne.

Osim toga, boluje i od "sindroma plivačkog psa". Zbog ovog stanja prednje noge mu se neprirodno šire, grudni koš mu postaje ravan, zbog čega ne može da stoji normalno i zbog čega su mu unutrašnji organi pod velikim pritiskom.

Doktori su ubrzo nakon rođenja ustanovili da su njegov najveći problem malešne zadnje noge, pa su ih u junu odstranili.

Sada o njemu brinu ljudi iz organizacije "Friends of Emma", koja je zadužena za pomaganje ugroženim psima.

U spasilačkom centru upoznao je i zavolio još jednog psa koji sa njim dijeli istu sudbinu - i njemu su amputirane zadnje noge.

Ali on još nije izliječen - ova organizacija sada sakuplja sredstva ze njegovo liječenje očekujući donacije dobrih ljudi.

{youtube}vU1X0dosKqg{/youtube}

(Blic, foto: Facebook)

Jedan od najvećih američkih sajtova za polovne automobile Edmunds je u nedavnom članku sproveo eksperiment tokom koga su kupili polovni "jugo GLV" iz 1989. godine i u njemu prevalili put od Boisea u Ajdahu do Los Anđelesa (1.435km) tokom koga su testirali maksimalnu brzinu "jugića".

Dva momka koja su se uputila u Boise da kupe "jugo" su od vlasnika automobila koji je navodno prešao samo 64.000km dobili su upozorenje da vozilo ima određenih problema i da im ne preporučuju dugačak put do Los Anđelesa, međutim, sve je prošlo u najboljem redu, piše "Blic".

Nakon što je dogovor sa prodavcem Arkom napravljen, momci su postali vlasnici "juga" za 950 dolara.

Kako možemo vidjeti iz snimka, "jugo" se odlično pokazao na testu maksimalne brzine gdje je zabilježio 138km/h na ravnoj dionici puta, odnosno 140km/h na blagoj nizbrdici.

{youtube}jxfe_QR1qZM{/youtube}

(BLLIVE, Foto: Youtube)