Zanimljivosti
- Details
- Category: Zanimljivosti
- Hits: 480
Naučnici tvrde da su pronašli rijetke dokaze praistorijskog masakra u Evropi pošto su iskopali 7.000 godina staru masovnu grobnicu sa ostacima nekih od prvih poljoprivrednika Starog kontinenta na kojima su vidljive užasne rane.
Arheolozi koji su proučavali kosti 26 muškaraca, žena i djece sahranjenih na lokalitetu iz kamenog doba Šonek-Kilianštaten u blizini Frankfurta kažu da su pronašli otiske udarca tupim predmetom u glavu, rane od strijela i namjerno polomljene potkoljenice kod nekih žrtava - kako bi ih ili sprečili da pobjegnu ili da prenesu sumornu poruku preživjelima.
"Bilo je to ili mučenje ili sakaćenje. Ne možemo sa sigurnošću da kažemo da li su žrtve bile žive", rekao je Kristijan Mejer, jedan od autora studije objavljene juče u listu Proceedings of the National Academy of Sciences.
Mejer kaže da njihova otkrića daju na značaju teorijama koje su se pojavile kada su nedavno pronađena još dva grobna mjesta u Njemačkoj i Austriji. Na sva tri lokaliteta, žrtve i počinioci su dolazili iz kulture linearne keramike (LBK), koju su činili farmeri koji su u centralnu Evropu stigli 5.500 prije nove ere. Kultura je nazvana po linearnim trakama kojima su ukrašavali svoju keramiku.
Zanimljivo je i da sva tri nalazišta potiču s kraja 600-godišnjeg prisustva LBK što sugeriše na to da su se pripadnici ove kulture - koja se razvijala u današnjoj Mađarskoj i duž Dunava - okrenuli jedni protiv drugih.
"Riječ je o pronalaženju šablona. Jedna masovna grobnica jeste spektakularna ali je to samo jedna grobnica. Ali nekoliko nalazišta iz istog perioda - tada se šablon pojavljuje", rekao je Mejer.
U članku autori navode da "novi dokazi...zajedno sa prethodnim rezultatima ukazuju da masakri celih zajednica nisu bili izolovani incidenti već česte pojave u poslednjim fazama LBK".
Kris Skari, arheolog sa Univerziteta Daram, koji nije učestvovao u studiji smatra da su zaključi arheologa dobro podržani dokazima.
"Ono što je veoma interesantno je nivo nasilja. Ne samo uništavanje rivalsne zajednice - ako je to bio slučaj - već sistematsko lomljenje nogu", rekao je on AP-u. "To ukazuje na tehniku zastraživanja koja je bila dio ovog nasilja unutar zajednice".
Mejer, antropolog sa univerziteta Manc kaže da niko ne može sa sigurnošću da kaže šta je izazvalo pokolj ali da je, na osnovu onoga što se zna o LBK kulturi, moguće spekulisati. Primjera radi, kraj LBK poklopio se sa klimatskim promjenama.
"Populacija LBK proširila se značajno a to je povećalo i mogućnost sukoba", rekao je Mejer. "Takođe, LBK su se bavili poljoprivredom, bili su trajno naseljeni. Za razliku od lovaca koji su mogli da se presele i tako izbjegnu konflikt ovi ljudi nisu mogli da pobegnu. Dodajte to činjenici da je vjerovatno postojao period suše koja je iscrpela sve zalihe i eto sukoba".
Mejer kaže i da teoriju sukoba dve različite grupe unutar LBK podržava i postojanje drevne granice u blizini nalazišta Šonek-Kilianštaten. Arheilozi su pronašli da se kremenom i tocilom trgovalo sa ove strane "zida" ali ne i preko njega - što znači da dve grupe nisu bile rodbinski vezane.
Napadači su poštedjeli neke članove grupe a da su najčešće žrtve bila djeca, odrasli muškarci i starije žene. "Najvjerovatnije da su mlade žene, kojih nema u grobnici, otete", rekao je Mejer.
(Agencije, foto: YAYimages)
- Details
- Category: Zanimljivosti
- Hits: 544
Ribari koji su plovili u visini Sidneja ne malo su se iznenadili kada je njihovom brodu prišao kit tražeći pomoć - u čeljusti mu se zaglavilo čitavo klupko kesa i ribolovačkog materijala.
Ogromna životinja je došla tako blizu da su najprije pomislili da će ih napasti.
Kit se ponašao veoma čudno, kružio je oko njihovog broda kao da želi da skrene pažnju na sebe, a kada su ga bolje zagledali, ribari su shvatili da se guši - plastična kesa i klupko ribolovačkog najlona zaglavili su mu se u čeljusti.
Nakon nekoliko bezuspješnih pokušaja, jedan od ribara uspio je da izvuče plastični otpad iz čeljusti kita, dok su njegovi drugovi snimali scenu.
Čim je "prodisao", kit se okrenuo, mahnuo repom i udaljio se.
{youtube}qTNRJuLC47U{/youtube}
(Novosti, foto: Youtube)
- Details
- Category: Zanimljivosti
- Hits: 515
Futuristički grad "City of Meriens" biće dug skoro jedan kilometar, a širok 500 metara i moći će da primi do 7.000 ljudi. On će biti potpuno samoodrživ i neće proizvoditi otpad.
Futuristički plutajući grad jednog dana biće savršeno mjesto za život svima onima koji obožavaju mora.
Dizajnirao ga je Franciski arhitekta Žak Ružeri inspirisan izgledom hobotnice.
Ovaj gigantski grad bi mogao da bude dug i do 900 metara i širok oko 500, a u njemu bi moglo da živi 7.000 stanovnika, prenosi "Blic".
Ružeri, koji je poznat po svojim maštovitim kreacijama, vidi ovaj grad kao univerzitetski grad budućnosti.
Na njemu će moći da boravi 7.000 istraživača, profesora i studenata koji će imati sve neophodne prostorije za studiranje.
"City of Meriens", kako ga on naziva, dobio je ime prema kovanici "merien", koja znači isto što i "okeanit" - neko ko je jedno s morem.
(BLLIVE, foto: Creations: Jacques Rougerie)
- Details
- Category: Zanimljivosti
- Hits: 563
Britanski istraživači možda su pronašli izgubljeni grob kraljice Nefertiti i to na mjestu koje su vjerovatno više puta previdjeli.
Dr Nikolas Rivs, engleski arheolog koji radi na Univerzitetu u Arizoni, tvrdi da je pronašao tajni prolaz u Tutankamonovoj grobnici koji vodi do groba Nefertiti.
Dr Rivs kaže da je do otkrića došao nakon analize skeneranja zidova Tutankamonovog groba u Dolini kraljeva koja je otkrila da izvan prostorije u kojoj je počivao mladi kralj postoje još dvije – sa zapadne i sjeverne strane.
U sjevernoj se nalazi "netaknuto mjesto na kom počiva originalna vlasnica grobnice – Nefertiti", tvrdi dr Rivs.
"Ako se digitalni prikaz prevede u fizičku realnost, djeluje ne samo da smo pronašli novu prostoriju iz Tutankamonove ere, nego i samu Nefertiti kraljicu, jednu od vladarki i na posljetku nasljednicu faraona Akhenatena.
Ako je njegova teorija tačna, to će riješiti niz nedoumica koje su mučile stručnjake kada je riječ o Tutankamonovoj grobnici.
Na primjer, pronađeno blago izgledalo je kao da je ostavljeno u žurbi. Sama grobnica pozicionirna je desno od ulaza, iako su u egipatskoj kulturi sa te strane češće sahranjivane kraljice, nego kraljevi.
Osim toga, Tutankamonova grobnica nije ništa veća od njenog predvorja, što je takođe bilo neuobičajeno.
U kombinaciji sa slikama, Rivs smatra da je grobnica pripadala Nefertiti i da je tek naknadno odlučeno da se tu pregradi mjesto za Tutankamona kao "grobnica u stilu hodnika – grobnica unutar grobnice".
Zid iza kog je prema njegovom mišljenju grobnica lijepe kraljice, dekorisan je religioznim scenama, možda u ritualu koji je trebalo da joj posluži kao zaštita u "onom svijetu".
"Samo jedna kraljica kasne 18. dinastije dobila je takve počasti, a to je Nefertiti", piše dr Rivs.
Džojs Tildesli, egiptolog Univerziteta u Mančesteru, smatra da bi Rivsova hipoteza mogla biti tačna.
"Ne bi bilo neko čudo da grobnica ima dodatne sobe, iako je teško ocijeniti koliko daleko su graditelji išli", kaže ona.
"Iznenadilo bi me da je ova grobnica korištena kao originalno, odnosno prvo mjesto sahranjivanja Nefertiti. Vjerovatnije je da je sahranjena u Amarni. Vjerovatnije mi je i da je njeno grobno mjesto negdje u Zapadnoj dolini, nego da je u središtu Doline kraljeva".
Nefertiti čije ime znači "lijepa je stigla", bila je kraljica Egipta i supruga faraona Akhenatena tokom 14. vijeka prije nove ere.
Ona je sa mužem ustanovila kult Atena, boga sunca i promovisala umjetnost koja je bila potpuno drugačija u odnosu na dotadašnje standarde.
Njena titula znači da je vjerovatno imala i vladarsku funkciju i da je poslije Akhenatenove smrti bila faraon.
Ipak, uprkos njenom izuzetnom statusu, smrt i mjesto sahranjivanja, ostali su misterija do danas.
Ako je dr Rivs u pravu, skrivena grobnica vjerovatno krije mnogo veće bogatstvo od Tutankamonove.
"Ako nisam u pravu, nikom ništa, ali ako jesam, ovo je možda najveće arheološko otkriće u istoriji", rekao je Rivs za časopis "The Economist".
(B92, foto: YAYimages)
Page 43 of 542