Zanimljivosti
- Details
- Category: Zanimljivosti
- Hits: 443
Slavni roman „Mali princ" francuskog pisca Antoana de Sent Egziperija postao je i zvanično terapeutsko sredstvo – sudskom odlukom u argentinskom gradu Rosariju.
Prema sudskoj presudi, razvedeni par mora da čita svojoj djeci djelo slavnog pisca i avijatičara svakog mjeseca jednom nedjeljno. Sud je zaključio da će otac i majka tako bolje shvatiti svoje potomke i videti u njima ličnosti.
Uz Malog princa, obavezna lektira za djecu bivših supružnika jeste i Etika za Amadora španskog filozofa i pisca Fernanda Savatera, kao i Konvencija o pravima djeteta.
Krajem jula je obilježena 70-godišnjica smrti Egziperija, koji je poginuo leteći avionom tokom izviđačkog zadatka 31. jula 1944. godine.
UN, Fond Egziperija i Međunarodna organizacija frankofonije raspisali su tim povodom konkurs posvećen Malom princu, jednoj od najblistavijih knjiga XX vijeka. Tema konkursa je glasila: „U kojoj mjeri ideje Malog princa odražavaju opštečovječanske vrijednosti poslije 70 godina?".
Eseje na engleskom i francuskom jeziku, kao i crteže, djeca i mladi mogli su da pošalju do 30. juna, a imena dobitnika nagrada biće proglašena na svečanoj ceremoniji u sedištu UN 21. septembra, na Međunarodni dan mira.
Knjiga Mali princ prvi put je objavljena u aprilu 1943. godine u Njujorku, na francuskom jeziku. U to vrijeme, Francuska je još bila pod nacističkom okupacijom.
Mali princ je kasnije postao najprevođenije djelo frankofone književnosti – objavljen je na čak 270 jezika širom svijeta.
Rođen 29. juna 1900. godine u Lionu, kao treće od petoro djece, Sent Egziperi je već od djetinjstva želio da bude pilot, što je i postao 1921. godine u Strazburu. Samo dvije godine kasnije, u Buržeu, doživio je avionsku nesreću, a nekoliko godina potom upoznao se sa čuvenim francuskim piscima, koji su podržali njegove književne ambicije krunisane objavljivanjem prvog romana Avijatičari 1926. godine.
U Americi je letio na raznim maršrutama u istraživačkim pohodima Patagonije i Kordiljera, a 1930. godine u domovini je ovjenčan slavom i okićen ordenom Legije časti za zasluge u civilnom vazduhoplovstvu.
Godinu dana nakon što se oženio (1931), redovno je letio iz Marselja u Alžir, da bi se 1934. godine uputio na Daleki istok i vratio odatle premoren i bolestan. Učestvovao je kao pilot savezničke avijacije u borbama protiv nacističke Njemačke, a sa izviđačkog zadatka 31. jula 1944. godine nije se vratio.
Egziperi je napisao više članaka, priča i romana, među kojima su najpozntiji Pravac jug (1928), Noćni let (1931), Zemlja ljudi (1939), Ratni pilot (1942), a poslije smrti objavljeni su mu romani Citadela (1948) i Smisao života (1956).
(RTS)
- Details
- Category: Zanimljivosti
- Hits: 955
Da li ste ikada razmišljali o tome šta bi se desilo da svi ljudi na planeti skoče u vis u istom trenutku? Mislite da bi to izazvalo veliki zemljotres, ili izbacilo planetu iz svoje putanje?
Nećemo vam previše otkrivati šta bi skok sedam milijardi ljudi istovremeno izazvao, već vam predlažemo da pogledate ovaj video klip.
{youtube}jHbyQ_AQP8c{/youtube}
(Telegraf.rs)
- Details
- Category: Zanimljivosti
- Hits: 493
Fizičari sada imaju još jednu pretpostavku o tome šta se dogodilo u trenutku kada je nastalo sve što nas okružuje pre 13,7 milijardi godina.
Haotični Veliki prasak je samo jedna od teorija, koji i dalje ne može u potpunosti da se uklopi u postojeće okvire fizike.
Za sada naučnici vjeruju da je prije Velikog praska, postojao „singularitet", nevjerovatno gusto i vruće stanje prostora i vremena. U suštini, kako je to pretpostavio Stiven Hoking, bio je to sadržaj „stomaka" crne rupe.
Sa tim se slažu i tri astrofizičara iz Kanade koji u novom radu o nastanku svemira pišu: „Najveći izazov kosmologije je razumjevanje Velikog praska".
Dr Niaješ Afšordi i njegova dvojica kolega, smatraju da je singularitet bio deo 4-dimenzionalne crne rupe i da je vrijeme da zaboravimo na ideju o Velikom prasku. Početak svega, prema njihovom mišljenju, je trenutak kada je crna rupa izbacila sadržaj iz svog „stomaka", to jest, iz druge dimenzije.
Takva „projekcija" može da objasni veliki problem s kojim se suočavaju teoretičari Velikog praska: kosmičku inflaciju, trenutak kada je univerzum iz „ničega" postao „nešto".
Mi smo, prema njihovom mišljenju, samo projekcija, „obroka" koji je progutala crna rupa.
Trodimenzionalne crne rupe u našem svemiru imaju dvodimenzionalni horizont događaja: dvodimenzionalnu granicu koja označava „tačku bez povratka".
U 4-dimenzionalnom svemiru, crna rupa bi mogla da ima trodimenzionalni horizont događaja.
„Ideja da potičemo sa ivice horizonta događaja 4-dimenzionalne zvijezde koja se urušava sama u sebe u nekom drugom univerzumu, možda zvuči bizarno, ali mi ćemo testirati svaku teoriju o nastanku svemira", kaže astrofizičar dr Alan Dafi iz Univerziteta Svinburn u Melburnu.
„Ako naša teza prođe testove, onda zaslužuje da je drugi shvataju ozbiljno".
Ideja je zaista čudna, ali za razliku od teorije o Velikom prasku, ova se zapravo matematički uklapa. Takođe, slaže se sa primarnim pravilom nauke: daje proverljiva predviđanja. To će, po svemu sudeći, biti „krvav" posao.
Ali, ako se teza pokaže kao ispravna, to će povući sa sobom još mnogo pitanja, poput toga, odakle potiče pomenuti 4-dimenzionalni svemir.
(B92)
- Details
- Category: Zanimljivosti
- Hits: 393
U Australiji je otkrivena nova vrsta džinovske, otrovne meduze.
Nazvana Keesingia gigas, ova meduza je fotografisana još tokom 1980-ih, ali je tek prošle godine uhvaćen jedan primjerak koji su naučnici mogli detaljno da prouče, izjavila je Lisa-En Geršvin, direktorka za nadzor morskih žarnjaka, prenosi londnski Gardijan.
Stručnjaci su je uvrstili u porodicu Irukandži meduza (Carukia barnesi), čiji otrov može da izazove smrt.
Ali za razliku od Irukandži meduza koje su sićušne (veličine nokta), Keesingia gigas može da naraste metar u prečniku. Ona nema pipke, što je istraživače jako začudilo, pošto se obično u njima nalaze žarne ćelije pomoću kojih meduza hvata plijen.
Otrov Keesingia gigas izaziva bolove, povraćanje i, u ekstremnim slučajevima, moždani udar i zatajenje srca (srčanu insuficijenciju), posebno ako ubod nije tretiran u prvih 20 minuta.
(Novosti/ Tanjug)
Page 134 of 542