Zanimljivosti

Details
Category: Zanimljivosti
Hits: 437

Da li ste znali da mačka može da skoči i do pet puta više od svoje visine u samo jednom skoku? Ili da dvije trećine dana provode u dremanju i spavanju? Ili da ih zapravo vrlo lako možete naučiti da koriste wc šolju i da puštaju vodu nakon obavljene nužde?

Stranica posvećena mačkama Mačkarica piše da su, prema istraživanju Američkog udruženja proizvođača za kućne ljubimce (APPMA), mačke omiljeni ljubimci u Americi i da ih ima u 73 miliona domaćinstava širom Amerike u poređenju sa 68 miliona domaćinstava koliko ih ima psa.

Ako se i vi ubrajate u tu većinu i vlasnik ste mačke ili mačaka, u narednim redovima pročitaćete zanimljive podatke.

Mačke mogu da dosegnu nevjerovatne visine

Francuska je 1963. poslala prvu mačku u svemir, a srećkovićka se zvala Felisite ili Astromačka kako su je nazivali mediji. Njeno zdravlje i reakcije su konstantno pratili putem elektroda i na koncu se srećno vratila na Zemlju. Ne kažemo da je lansiranje mačke u svemir pametna ideja, ali pad s najviše police, s vrha frižidera ili s grane drveta predstavlja vrlo malu ili nikakvu opasnost za njihovo zdravlje.

Spavaju dvije trećine dana

U prosjeku, mačke prespavaju dvije trećine dana. Primjenom jednostavne matematike to otprilike znači da je vaša devetogodišnja ljubimica prespavala otprilike šest godina svog života. Najčešće mačke same pronađu omiljeno mjesto za spavanje u prostoru u kojem žive, a na vama je da to mjesto održavate čistim i provjerite da li je dovoljno stabilno. Naime, premda će se mačka vrlo rijetko povrediti pri padu, veća je vjerovatnoća da će se to dogoditi ako padne s manje visine, pogotovo ako joj se desi u snu. Naprosto nemaju dovoljno vremena da shvate šta se dešava i isprave se da se dočekaju na noge.

Imaju osjećanja poput ljudi

Sive ćelije mačke imaju neke nevjerovatne sličnosti s ljudskim mozgom. Premda se stručnjaci ne mogu dogovoriti oko toga koliki kapacitet mozga mačke koriste, svi potvrđuju da doživljavaju emocije ne toliko različite od ljudi. Sreća, uzbuđenje, zaigranost, depresija i bijes – sve nam je to zajedničko, a potvrdiće to i vlasnici mačaka koji su njihove izlive emocija doživjeli iz prve ruke. Ipak pazite se ovog posljednjeg osjećanja jer ćete zahvaljujući njemu pronaći popišanu stolicu, pokidanu rolnu toaletnog papira ili razbijeno posuđe.

Ugriz mačke može biti opasan

Istina je – ugriz mačke može biti opasan. Mačke svake godine u SAD-u ugrizu oko 40.000 ljudi. To je zaista opasno. Ugriz mačke može rezultirati ozbiljnom bakterijskom infekcijom (Pasteurella multocida) koja se lako liječi penicilinom, ali ako se to ne učini na vrijeme, posebno kod starijih osoba ili onih slabog imuniteta, može se proširiti i napraviti ozbiljne zdravstvene probleme. "Zato nakon ugriza ulične mačke uvijek treba otići kod doktora", rekao je Peter Maler, veterinar u Briarklig bolnici za životinje u Atlanti.

Skaču bolje od vas

Da li ste znali da neke mačke mogu da skoče i do pet puta više od svoje visine u samo jednom skoku? Zbog toga bi svaki vlasnik mačke trebalo da sklanja lomljive predmete s visokih mjesta. A ako već čuvate skupi porculan, čuvajte ga u zatvorenim vitrinama i držite da podalje od mačjih akrobacija.

Kloniraju ih

Da, i to je moguće. Ne kažemo da podržavamo, ali moguće je. "Little Nicky" se rodio 2004. i prva je "komercijalno klonirana" mačka. Nastao je od DNK ćelija preminule mejn kun, a vlasnik je za repliku ljubimca izdvojio oko 50.000 dolara i tvrdi da je ličnost klona nevjerojatno nalik originalu. Čovjek valjda nikad nije čuo za gomilu mačića koji nemaju dom i čekaju udomljenje.

Imaju ugrađen GPS

Mnoge mačke zaista znaju da pronađi put do kuće. Različiti stručnjaci to objašnjavaju na različite načine – od toga da se vode Sunčevom svjetlošću do Zemljinih magnetskih polja. Kako bilo, veliki je broj zabilježenih slučajeva u kojima su mačke prošle nevjerovatan broj kilometara da bi se vratile kući vlasniku.

I mačke koriste vrata za ljubimce

Za porodice koje žive u kući, a mačke im izlaze napolje, najprikladnije je montirati mala vrata za kućne ljubimce. A znate li ko se toga dosjetio? Fizičar koji je otkrio zakon gravitacije – Isak Njutn. Ako je vjerovati pričama, Njutn je eksperimentisao sa svjetlom u zamračenoj sobi, a jedna od njegovih mačaka je uporno otvarala vrata i uništavala eksperiment. Kako bi ostvario svoju ideju i omogućio mački da se nesmetano kreće, izbušio je rupu u vratima i prekrio je komadom odjeće. Ta se ideja razvila u ono što danas nazivamo "vratima za kućne ljubimce".

Imaju stotine hiljada dlaka na samo nekoliko centimetara kože

Mače tijelo u prosjeku je prekriveno s oko 52.000 dlaka po kvadratnom centimetru. I svako ko ima mačku zna što to znači za životni prostor. Ipak, budimo realni, nema toga što bilo ko od nas može da učini da se to promijeni. Ipak opadanje dlake možemo sprečiti što češćim četkanjem ili što češćim usisavanjem.

I mačke znaju da koriste toalet

Ne, ne mislimo na mačji toalet, već na wc šolju. Stručnjaci tvrde da u samo nekoliko koraka možemo svoju mačku da naučimo da koristi wc šokju i da pušta vodu za sobom i da nema potrebe za pijeskom. Iskreno, koliko god to bilo moguće, ne vidim svrhu u tome osim da ćemo sebi olakšati život nečišćenjem pijeska.

(Tportal)

Details
Category: Zanimljivosti
Hits: 386

Deset hiljada sati. Toliko je vježbanja navodno potrebno da bi se dostigao majstorski stepen stručnosti u nečemu – bilo to kuvanje, šah ili sviranje klavira. Ali čak ni ogromna količina prakse ne objašnjava razliku između nekoga ko je zaista izuzetan u nečemu i nekoga ko ima dovoljno majstorstva, ali nije zaista i genije u istom. Vežbanje, međutim, utiče na svakoga različito.

Kognitivni psiholozi Fernand Gobe i Giljermo Kampiteli ustanovili su da se šahisti uveliko razlikuju po količini namjernog vježbanja koje im je potrebno za postizanje određenog nivoa vještine u šahu. Na primjer, broj sati namjerne prakse, potrebnih za postizanje statusa "majstora" (vrlo visok nivo sposobnosti), kreće se od 728 do 16.120 sati. To znači da nekom igraču, da bi postao majstor, treba 22 puta više namjerne prakse nego nekom drugom.

Čime da popunimo nastalu prazninu? Nečijim genima. Potraga za genetskim varijacijama koje čine nekog nadarenim sportistom, muzičarem ili, jednostavno, pametnom osobom, traju već decenijama, ali nije otkrivena nijedna genetska varijacija koja bi objasnila prirodne razlike u inteligenciji među ljudima.

Najveći napredak istraživača je otkriće s početka ove godine, kad su sa sigurnošću povezali tri genetske varijacije s inteligencijom. Međutim, maksimalni efekat te tri kombinacije iznosio je samo 6 IQ jedinica, što je ponešto razočaravajući, ali pouzdan nalaz, piše "National Geographic Srbija".

Postoji mnogo aspekata "pameti". Jedan od najvažnijih je pamćenje. Sposobnost zadržavanja stavki s liste u kratkotrajnom pamćenju i sposobnost pretvaranja tih ideja u dugoročno pamćenje temelj su učenja i od vitalnog su značaja za inteligenciju. Proces pretvaranja uključuje mnoštvo neurotransmitera i moždanih struktura. Svaka genetska varijanta za koju je utvrđeno da utiče na opštu inteligenciju može suptilno uticati na bilo koji od bezbroj tih neurohemijskih procesa.

Stoga ne iznenađuje što potraga za takvim genima, čak ni u najopsežnijim i najnepobitnijim studijama, nije daleko odmakla. Postoji vjerovatno na hiljade varijacija ovih učinaka, a njihovom kombinacijom i interakcijom s određenim ličnim okruženjem možda je moguće objasniti prirodni spektar koji vidimo u čovjekovoj inteligenciji. Ili zašto je nekome potrebno 22 puta manje prakse nego nekom drugom.

(BLLIVE)

Details
Category: Zanimljivosti
Hits: 481

Direktor „Gugla“ Alen Justas skočio je sa ivice svemira i probio zvučni zid. Time oborio rekord koji je prije dveij godine postavio Feliks Baumgartner.

Alen Justas je juče u apsolutnoj tajnosti skočio sa visine od skoro 42 kilometra i postavio novi rekord.

Prije samo dvije godine, Feliks Baumgartner je skočio sa visine od 39.044 metra.

Justas (57), koji je sam finansirao ovaj poduhvat, skočio je sa nevjerovatnih 41.842 metara, a skok sa ivice svemira do tla trajao je 15 minuta, javljaju agencije.

Juče ujutro po lokalnom vremenu, Justas se balonom napunjenim helijumom iz Novog Meksika popeo do stratosfere. Odakle je skočio, a dok je padao kretao se brzinom većom od 1.300 kilometara u sekundi. Nosio je specijalno dizajnirani skafander, dok se Baumgartner peo u kapsuli.

Pripreme za ovaj poduhvat trajale su 34 mjeseca.

(RTS, Foto: Paragon space development)

Details
Category: Zanimljivosti
Hits: 447

Iako svaki dan nešto saznajemo, ljudsko tijelo je u mnogim stvarima još uvijek velika misterija. I dalje nije poznato za šta je sve sposobno naše tijelo i kako neke stvari funkcionišu, a ovih 9 stvari sigurno niste znali o svom tijelu.

1) MOŽEMO DA VIDIMO I DO UDALJENOSTI OD 48 KILOMETARA

Ljudsko oko je toliko osjetljivo da bi moglo da vidi i treptaj plamena svijeće na udaljenosti od 48 kilometara, samo da je Zemlja ravna.

2) NAŠI NERVNI IMPULSI KREĆU SE BRZINOM OD 400 KILOMETARA NA SAT

Kada dotaknete nešto toplo ili oštro, istog trenutka osjetite bol. Pošto je naš nervni sistem veoma razvijen, mi možemo da reagujemo u milisekundi. Nervni impulsi su toliko brzi da se informacija o bolu prenese do mozga brzinom od 400 kilometara na sat.

3) U PUPKU IMAMO CIJELI EKOSISTEM

Mi ne možemo da ih vidimo, ali na ljudskom tijelu se nalaze milijarde mikroorganizama i bakterija, a milioni njih žive u našem pupku. U njemu je toliko bakterija da bi one teoretski mogle da sačine cijeli jedan ekosistem veličine kišne šume.

4) NAŠE ĆELIJE NIKAD NE PRESTAJU SA RAZMNOŽAVANJEM

U svakoj sekundi ljudsko tijelo proizvede 25 miliona novih ćelija. I nikad ne prestaje da radi to.

5) LJUDSKA KOŽA NIKAD NE PRESTAJE DA SE RAZVIJA

Sa 25 miliona novih ćelija u svakoj sekundi dolazi i novi sloj kože. Ljudi tokom života izgube čak 18 kilograma kože. Spoljašnji sloj kože se mijenja svakog mjeseca, iz godine u godinu.

6) MI SIJAMO U MRAKU

Kao i stvorenja koja žive duboko na dnu mora i ljudi su prirodno bioluminiscentni, tj. sijaju u mraku. Ipak, svjetlost koju mi emitujemo veoma je slaba, toliko da ljudsko oko ne može da je vidi.

7) VEĆINA NAŠIH ĆEIJA NIJE LJUDSKOG PORIJEKLA

Od milijardi ćelija koje čine ljudsko tijelo, samo je oko 10 odsto „ljudskog porekla". Ostalih 90 odsto sastoji se od raznih gljivica i bakterija.

8) IMAMO VIŠE OD PET ČULA

Ljudi imaju pet osnovnih čula. A pored njih imaju još bitnih čula, kao što su balans, temperatura, bol i osjećaj za vrijeme. Mi imamo i unutrašnja čula kao što su gušenje, žeđ i sitost.

9) SUZE SU NAM ONAKVE KAKVE SU NAM EMOCIJE

Struktura suza zavisi od toga šta je njihov uzrok. Različite emocije, kao što su sreća, tuga, krivica i žaljenje za nekim, izazivaju suze koje su različite po molekularnoj strukturi.

(Blic žena, Foto: Stockimages/freedigitalphotos.net)

  • You are here:  
  • Home
  • Zanimljivosti