Najstarija žena u Peruu, 118-godišnja Kahuana Andrea Gutieres, od decembra će početi da prima penziju.

Peruansko Ministarstvo za socijalna pitanja saopštilo je da će ona mjesečno primati penziju od 35 eura – pomoć koju je u dva navrata odbila iako živi u skromnoj kućici u Arekipi, drugom gradu po veličini u Peruu.

Ljekari koji su je posjetili, kažu da Kahuana Gutieres ima "čelično zdravlje", mada ima bolove u koljenima i ne vidi na jedno oko. ali, nema ni plućnih, ni srčanih smetnji.

Pretpostavlja se da je Kahuana Gutieres, rođena 25. maja 1896. godine, najstarija penzionerka na svijetu.

(Agencije)

Novo međunarodno Galupovo istraživanje otkriva kako se rangiraju 134 zemlje, kada je u pitanju dobrobit njihovih stanovnika.Rezultati su bazirani na tome kako ljudi prolaze kroz pet faktora koji doprinose njihovom blagostanju.

Ti faktori uključuju postojanje svrhe, psihičko zdravlje, finansijsku sigurnost, postojanje društvene podrške i zadovoljstvo zajednicom.

Galupovi istraživači gledali su svaku državu i procenat ljudi koji je "cvjetao" u barem tri ili više faktora, prenosi "Nacionalna geografija".

 

Rang Države Odsto
1. Panama 61
2. Kostarika 44
3. Danska 40
4. Austrija 39
5. Brazil 39
6. El Salvador 37
7. Urugvaj 37
8. Švedska 36
9. Kanada 34
10. Gvatemala 34
11. Trinidad i Tobago 34
12. Argentina 33
13. Holandija 33
14. Sjedinjene Američke Države 33
15. Kolumbija 32
16. Čile 31
17. Meksiko 31
18. Ujedinjeni Arapski Emirati 31
19. Novi Zeland 30
20. Venecuela 30
21. Nikaragva 29
22. Saudijska Arabija 29
23. Australija 28
24. Bahrein 28
25. Malta 28
26. Ujedinjeno Kraljevstvo 28
27. Nemačka 27
28. Irska 27
29. Paragvaj 27
30. Ekvador 26
31. Honduras 26
32. Island 26
33. Kuvajt 26
34. Izrael 25
35. Jamajka 24
36. Malezija 24
37. Filipini 24
38. Španija 24
39. Turkmenistan 24
40. Belgija 23
41. Bolivija 23
42. Finska 23
43. Maroko 22
44. Tajland 22
45. Kirgizija 21
46. Luksemburg 21
47. Severni Kipar 21
48. Portugalija 20
49. Dominikanska Republika 19
50. Francuska 19
51. Liban 19
52. Mađarska 18
53. Mongolija 18
54. Slovenija 18
55. Tajvan 18
56. Vijetnam 18
57. Mauritanija 17
58. Poljska 17
59. Šri Lanka 17
60. Peru 16
61. Rusija 16
62. Slovačka 16
63. Bangladeš 15
64. Kipar 15
65. Estonija 15
66. Etiopija 15
67. Indija 15
68. Indonezija 15
69. Irak 15
70. Japan 15
71. Kazahstan 15
72. Mjanmar 15
73. Iran 14
74. Jordan 14
75. Makedonija 14
76. Moldavija 14
77. Nagorno-Karabah 14
78. Rumunija 14
79. Južna Koreja 14
80. Belorusija 13
81. Češka Republika 13
82. Malavi 13
83. Republika Kongo 13
84. Angola 12
85. Bugarska 12
86. Kina 12
87. Gana 12
88. Pakistan 12
89. Ruanda 12
90. Tadžikistan 12
91. Kambodža 11
92. Obala Slonovače 11
93. Mali 11
94. Nepal 11
95. Sijera Leone 11
96. Tunis 11
97. Turska 11
98. Jemen 11
99. Bosna i Hercegovina 10
100. Egipat 10
101. Grčka 10
102. Letonija 10
103. Crna Gora 10
104. Niger 10
105. Nigerija 10
106. Palestina 10
107. Srbija 10
108. Azerbejdžan 9
109. Gvineja 9
110. Litvanija 9
111. Albanija 8
112. Jermenija 8
113. Butan 8
114. Italija 8
115. Tanzanija 8
116. Ukrajina 8
117. Zimbabve 8
118. Bocvana 7
119. Burkina Faso 7
120. Kamerun 7
121. Hrvatska 7
122. Gabon 7
123. Gruzija 7
124. Kenija 7
125. Senegal 7
126. Južna Afrika 7
127. Benin 6
128. Madagaskar 6
129. Uganda 6
130. Čad 5
131. Demokratska Republika Kongo 5
132. Haiti 3
133. Avganistan 1
134. Sirija 1

Više znamo o površini Marsa nego o unutrašnjosti planete koju nastanjujemo. Oko 30 kilometara ispod površine, Zemljina kora se polako pretvara u materiju koja predstavlja početak 2.900 km debelog sloja koji čini jezgro.

Naučnici sa Oksforda objavili su brojne teorije u kojima tvrde da se duboko ispod površine Zemlje nalaze ogromne količine vode za koje ne znamo da postoje, tačnije - čitavi okeani.

Profesor Stiven Jakobsen sa univerziteta Nortvestern kaže: "Pokušavam da odgonetnem mnoga pitanja, a najviše na pitanje porijekla vode na Zemlji."

On tvrdi da je voda takođe nastajala razlaganjem stijena i njihovih minerala, naročito magnezijumom bogatih silikata, prenosi "Blic".

Profesor Jakobsen kaže da ove stijene u sebi mogu da zadrže ogromne količine vode, te da bi to moglo dovesti do revolucionarnog otkrića - da ispod površine naše planete postoje čitava mora i okeani.

Istraživači sa Univerziteta u Bristolu otkrili su "univerzalno objašnjenje" za raznolike srebrne i šarene odsjaje u prirodi.

Tim naučnika je ustanovio da neujednačeni slojevi kristala koji su odgovorni za srebrni odsjaj krljušti riba reflektuju svjetlost na isti način kao i šarena krila i oklopi insekata.

Studija, objavljena u časopisu britanskog Kraljevskog društva Interface, otkriva da su se kod ovih svjetlucavih bića razvile nanostrukture koje reaguju na svjetlost.

Srebrne krljušti riba, poput sardina ili haringa, sačinjene su od mikroskopskih slojeva kristala nejednake debljine koji zaustavljaju prodiranje svetlosnih talasa.

"Kada svjetlost naiđe na promjene u različitim slojevima, dolazi do sudaranja mnogobrojnih talasa", objasnio je za Bi-Bi-Si vođa istraživanja dr Nikolas Roberts.

Ove površine reflektuju više svjetlosti od bilo koje strukture koje je čovek napravio, proizvodeći šarene, metalne ili srebrne odsjaje koje često možemo vidjeti u prirodi.

Riječ je o optičkom svojstvu koje bi moglo da bude reprodukovano radi dobijanja hiperreflektivnih površina, na primjer.

"Posmatramo prirodu kako bismo pronašli stvari o kojima ni ne sanjamo. Zato je nauka tako uzbudljiva", zaključio je dr Roberts.

(Novosti/ Tanjug)