Evropska svemirska agencija zabilježila je danas istorijski uspjeh nakon što je robot File u 17:05 po našem vremenu uspješno prizemljen na Kometu 67P/Čurjumov-Gerasimen.

Time je ispunjen 30 godina dug san da čovjek dobije uzorak direktno sa komete.

Nakon tri odlaganja, jutros je potvrđeno da je Rozeta u perfektnom položaju u odnosu na Kometu 67P/Čurjumov-Gerasimenko i da je dato "zeleno svjetlo" da robot File otpočne sedmočasovnu misiju slijetanja na njenu površinu.

File se u 9.35 uspješno odvojio od Rozete i krenuo ka kometi. Kontakt je, očekivano, ubrzo izgubljen i ponovo je uspostavljen za oko dva sata. Oko 17h po našem vremenu su stigle i prve fotografije misije, sa Rozetine kamere Oziris. To je prvi put u istoriji da je robot prizemljen na površinu jedne komete.

"Ovo je veliki korak za ljudsku civilizaciju", kazao je Žan-Žak Dorden, generalni direktor ESA-e. "Mi smo prvi koji su uspjeli u ovome i taj uspjeh biće upamćen za sva vremena."

File bi po planu trebalo da po slijetanju obezbjedi svoju poziciju harpunima, a zatim da timu u njemačkom Darmštadu pošalje prvu fotografiju svog okruženja, koje bi trebalo da bude prošarano dubokim ponorima i visokim ledenim šiljcima.

Ipak, iz ESA upozoravaju da je ishod misije neizvjestan, jer pogonski sistem nije u funkciji, pa se File oslanja na sistem harpuna i velikih šrafova kako ne bi upao u neki procjep na nepristupačnom terenu. "Analizirali smo kometu i teren i uvjereni smo da uz sve rizike imamo 75 odsto šanse za uspjeh, što su bile i ranije procjene", rekao je menadžer misije Rozeta Fred Jansen.

Kako navodi BBC, nagrada za uspjeh misije bi mogla da bude ogromna, jer je vrijednost uzorka sa komete nemjerljiva. "Komete skoro sigurno imaju ključne pokazatelje o originalnim materijalima kojima je naš solarni sistem izgrađen pre 4,5 milijardi godina", piše BBC.

Misija je planirana još prije 30 godina, ali je bila preskupa.

Kometa je površine oko pola Menhetna, a robot težak 100 kilograma ima zapreminu od jednog metra kubnog.

(B92)

Zlatni ručni sat koji je Patek Philippe izradio za njujorškog bankara početkom 30-ih godina prodan je na aukciji u Ženevi za 24 miliona dolara, premašivši vlastiti rekord star 15 godina, objavila je aukcijska kuća Sotheby's.

Bankar Henry Graves zadužio je poznatog švajcarskog proizvođača da napravi najsloženiji sat, bolji od onoga izrađenog za američkog proizvođača automobila, Jamesa Packarda, prenosi "HRT".

Supercomplication Henrya Gravesa potvrdio je status najskupljeg sata ikad prodanog na nekojaukciji s cijenom od 24 miliona dolara, čime je premašio svoj rekord od jedanaest miliona iz 1999.

(Foto: Ilustracija)

Žena, koju često zovu „najljubomornijom u Velikoj Britaniji" konačno se udala za svog vjerenika.

Tridesetjednogodišnja Debi je u napadima ljubomore tjerala partnera Stiva da se podvrgne detektoru laži svaki put kada bi se vratio kući za slučaj da je bio nevjeran.

Par se venčao za Noć vještica, a Stiv je izjavio da je njegova žena vrijedna svega uprkos nesigurnostima.

Debi je paranoična i pati od poremećaja priviđanja nazvanog sindrom Otela, po istoimenom liku iz Šekspirove tragedije kom je ljubomora "popila" i posljednji gram zdravog razuma.

Upravo zbog svog neobičnog stanja Debi stalno provjerava Stivov telefon, mejlove i računa nekoliko puta na dan tražeći dokaz da joj je bio nevjeran.

"Toliko se brinem da odmah moram saznati istinu. Pitanje je samo da li mogu da mu vjerujem da neće gledati druge žene kada je sam. Ne želim ni da pomisli da je neka od njih privlačna!", rekla je u ranijoj izjavi Debi.

Debi je toliko ekstremna da je svom vjereniku, čije je prezime preuzela mnogo prije venčanja, zabranila i da gleda emisije, serije i filmove u kojima se pojavljuju lijepe žene.

"Hvala svima koji su nas podržavali na ovom životnom putovanju, a za samo nekoliko sati ova nevjerovatna djevojka će postati moja žena. Volim te", napisao je Stiv na dan vjenčanja.

(Super žena)

Odjeljenje Aljaske za ribu i divljač upozorilo je stanovnike te američke savezne države da medvjedi još nisu otišli na zimski san zbog čega ih mogu privući hranilice za ptice i kante sa smeće.

Blaga temperatura i malo snega dovelo je do taga da medvjedi još lutaju i traže hranu kako bi se opskrbili za zimski san pri čemu ih najviše privlače granilice za ptice i smeće, rekao je Dejv Betl iz Odjeljenja za ribu i divljač.

To odjeljenje primilo je izvještaje da su medvjedi aktivni i u centru Enkoridža, kao i da je u posljednje vrijeme bilo više napada.

Betl je rekao da bi hranilice za ptice trebalo držati još neko vrjime unutra, iako Odjeljenje za ribu i divljač preporučuje da se one ne iznose od aprila do 1. novembra.

(Blic/ Agencije)