Ovi su neobjašnjene, kamerom slučajnog prolaznika zabilježene misterije skupljene na jednom mjestu – moćnom Reditu. Pogledajte TOP 5 misterija, koje je za vas odabrala Redit zajednica.

1. Putovanje kroz vrijeme

Hokan Nordkvist je jednoga dana odlučio da popravi sudoperu u svojoj kuhinji. Uzeo je svoj alat, zavukao se ispod kuhinjskih elementa i počeo sa popravkom. Međutim, nakon nekog vremena shvatio je da se oko njega dešava nešto čudno. Hokan je ustao i u prostoriji video sebe – u starijem izdanju. Ne vjerujete?

{youtube}qBUv4j3DINE{/youtube}

2. Misteriozna otmica snimljena kamerom

Internet je pun priča o vanzemaljskim otmicama. Ipak, ovaj slučaj je stvarno drugačiji. Sigurnosne kamere iz jedne fabrike su, sasvim slučajno, snimile otmicu jednog radnika. Misteriozno i potpuno neobjašnjivo.

{youtube}gWDLE6lkH-A{/youtube}

3. Neobjašnjiv telefonski poziv

Ovo je snimak telefonskog poziva navodno bivšeg radnika vojnog američkog kompleksa Area 51 koji se uživo uključio u jednu emisiji lokalne radio stanice. On u suzama i sa strahom u glasu objašnjava šta se događa u tom tajnom vojnom kompleksu. Nakon što je pokušao da otkrije tajne, telefonski signal, kao i signal radiostanice bio je isključen. Naravno, spominje vanzemaljce...

{youtube}GFtx5SyvmgM{/youtube}

4. Sirene u moru

Odlazimo gotovo jedan kilometar ispod površine mora, u morske dubine nedaleko od Grenlanda kako bismo svjedočili zaista neobičnom prizoru. Morski biolozi su kamerom snimili čovjekoliko morsko biće. Zvuči nevjerovatno, ali snimak postoji.

{youtube}iuXPdQqMYW0{/youtube}

5. Čovjek koji unutrašnjom energijom liječi ljude

Ovaj je čovjek je prava misterija. Za njega se pročulo još osamdesetih, međutim tek je krajem devedesetih jedan britanski novinar uspio da ga dovede pred kamere. Čang tvrdi da posjeduje strašnu kontrolu svoje unutrašnje energije – Či, kako je on zove, i da pomoću nje liječi ljude. Pogledajte kako je uspio golim rukama da zapali papire.

{youtube}Aos0hnwiHt8{/youtube}

(Novosti)

Napitak kojim počinje dan skriva brojne misterije, a neki ga ljudi toliko obožavaju da bi se radije udebljali ili odrekli mobitela na mjesec dana nego svoje omiljene kafe

Kafa je napitak bez kojeg velik broj ljudi ne može zamisliti svoj dan. Ona produžava izdržljivost na treningu, štiti od žučnih kamenaca, jača pamćenje i smanjuje rizik od Alzheimerove bolesti. Upravo zbog toga ponekad može preuzeti "kontrolu" nad životom, o čemu svjedoče ove neobične činjenice.

Skoro 55 posto ljubitelja kafe bi se radije udebljali četiri i po kilograma nego odrekli omiljenog napitka, dok bi se 49 posto njih odreklo mobitela na mjesec dana nego kave.

Oko 42 posto ljudi tvrdi da im kafa pruža veće zadovoljstvo nego seks.

Gotovo 59 posto kavopija smatra da su ljudi koji piju kafu više seksi od onih koji je ne piju.

Oko 44 posto ljudi tvrdi da im jutro počinje tek nakon što popiju svoju prvu kafu, prenosi "24sata.hr".

U Sjedinjenim Američkim Državama se svaki dan popije 400 milijuna kafa. SAD je vodeća zemlja po broju popijenih kava, procjenjuje se da se tokom godine popije oko 146 milijardi šoljica.

Oko 35 posto kavopija pije isključivo crnu ili tursku kavu.

Skoro 65 posto kave popije se tokom doručka.

Smrtonosna doza kofeina jednaka je 100 šoljica kafe.

Astronauti nastanjeni na Međunarodnoj svemirskoj stanici napravili su fotografiju Zemlje, tačnije njenog dijela na kojem se odvijao oružani sukob.

Fotografija je zabilježena u novembru prošle godine, a na njoj se nalazi 20 kilometara dugačak dio granice između Iraka i Irana, na kojem su se vodili oružani sukobi velikih razmjera.

Granica između dvije države se jasno vidi, kao i posljedice razaranja oko nje.

Objavljena je još jedna fotografija, koju su takođe snimili astronauti Američke svemirske agencije (NASA), a koja prikazuje granicu između Pakistana i Indije 2011. godine, koju je snimio astronaut Ron Garan.

(Blic)

Svaki Nijemac godišnje pojede 32,3 kilograma slatkiša, od čega 10 kilograma čokolade, jer tu svoju strast plaćaju manje od ostalih Evropljana, piše portal Magazin.

Korpa od 17 različitih konditorskih proizvoda u Njemačkoj košta oko 23,65 eura, u Norveškoj oko 50.05 evra, a u Holandiji 24,26 evra.

Razlog srazmjerno niskim cijenama u Nemačkoj je velika konkurencija trgovinskih lanaca u kojima se, po diskontnim cijenama, proda 40 odsto svih slatkiša.

(Agencije)