Zanimljivosti

Details

Category: Zanimljivosti

Published: 16 February 2015

Hits: 310

Mještani japanskog gradića Jijame ušli su u Ginisovu knjigu rekorda jer su napravili 1.585 figura Snješka Bijelića.

Više od 600 ljudi učestvovalo je u takmičenju i u roku od sat vremena nastalo je 1.585 snežnih figura od kojih je svaka visoka po 90 centimetara.

"Za ovo smo se pripremali cijelu prošlu godinu", izjavio je zvaničnik iz grada Jijame, gdje je u protekla 24 časa palo 23 centimetra snijega.

Prethodni rekord postignut je u SAD, 2011, kada je napravljeno 306 figura od snijega.

Veliki dio sjevera Japana zahvaćen je jakim snježnim padavinama. U Hokaidu je početkom mjeseca za jedan dan palo 180 centimetara snijega.

{youtube}jtWB-D3jLLY{/youtube}

(Agencije)

Details

Category: Zanimljivosti

Published: 15 February 2015

Hits: 501

Iako nisu dirkekno umiješani u neki sukob, kao NATO članica Kanada je svoje vojnike slala na inostrana ratišta, a u periodu od 2001. do 2014. godine su u Avganistanu bili partneri američkoj vojsci. Sa ovom praksom očigledno ne planiraju da prestanu, o čemu svjedoči i novi prototip puške koji je nedavno predstavljen javnosti.

Iako na prvi pogled izgleda neobično, ova puška sa imenom "bullpop" je posljednja riječ vojne tehnike.

Konstruisana je da bude kratka, a da pritom ne gubi na efikasnosti i preciznosti.

Na pušku se, zavisnosti od potrebe, može instalirati sačmara ili bacač granata. Sačmara bi se koristila u zatvorenom prostoru, a bacač granata bi na otvorenom prostoru pružao veći domet od ručnog bacanja eksplozivnih naprava. Takođe, "bullpop" na sebi nosi i najsavremeniji optički uređaj.

Ljudi iz "Defense Research and Development Canada" (DRDC), koji su konstruisali pušku, očekuju da će novi prtotip uskoro zamijeni "Colt C7" pušku koju kanadska vojska trenutno koristi.

Kao posebnu prednost oni navode da će biti lakša od "Colt C7".

{youtube}6uKDqFsmeIU{/youtube}

(Blic)

Details

Category: Zanimljivosti

Published: 11 February 2015

Hits: 810

Jeste li se ikada, dok ste gledali neki britanski film, zapitali zbog čega automobili Londonom idu lijevom stranom ulice?

Ono što je bilo pokretačka sila koja je u XVIII veku promijenila stranu kojom se vozi bili su kočijaši u Sjedinjenim Američkim Državama koji su vozili ogromne kočije sa brojnim konjima. Te kočije su dominirale putevima i tjerale sve ostale da se pridržavaju pravila kojih su se oni držali. Veoma bitno je bilo to što kod mnogih starih američkih kočija nije postojalo sjedište za kočijaša. Umjesto toga, kočijaš je tipično sjedio lijevo iza konja, kada je kočijaš bio desnoruk. To im je omogućavalo da lako voze čitavu grupu konja pomoću uzda u desnoj ruci.

To je potom dovelo do problema usled saobraćaja koji vam stiže sa lijeve strane, pošto su kočijaši željeli da budu sigurni da se konji i kočije ne sudare sa njim. Kada sjedite lijevo iza konja, mnogo je lakše ukoliko se poštuje pravilo desne strane na putu. Isto tako, ukoliko želite da zaobiđete kočije ispred vas ili barem da vidite dalje na putu kada sjedite sa lijeve strane, lakše je ukoliko se poštuje pravilo desne strane; to vam daje daleko veću vidljivost nadolazećeg saobraćaja ukoliko sedite lijevo na kočijama. Vremenom, ovaj sistem se raširio tako da je pravilo puta zvanično postalo pravilo desne strane. Sistem se brzo proširio Sjedinjenim Državama i Kanadom.

Kako je došlo do promjene u Evropi? Promena je počela u Francuskoj. Razlozi zbog kojih su Francuzi prešli na desnu stranu, umjesto tradicionalne lijeve strane nisu potpuno jasni. Neki kažu da je to bio rezultat želje francuskih revolucionara da raskinu sa svime što je papa ikada proglasio. Drugi smatraju da nisu željeli da koriste isto pravilo na putevima kao Englezi. Opet, treći tvrde da je to Napoleonovo djelo. Razlozi zbog kojih bi on to mogao da uradi su još nejasniji.

Međutim, šta god da je razlog, Francuzi su počeli da primjenjuju pravilo desne strane. Napoleon je pomogao da se sistem raširi putem osvajanja država. Čak i nakon poraza, većina tih država je zadržala sistem desne strane, a ono što je najvažnije za kasnije širenje pravila, bilo je što je pravilo zadržala Njemačka. U XX vijeku kako je Njemačka osvajala evropske države, pravilo desne strane je postalo obavezno u tim zemljama, piše "National Geographic".

Engleska nikada nije usvojila ovaj metod prije svega jer masivne kočije, poput onih u Sjedinjenim Državama, nisu bile zgodne za uske ulice tipične za London i druge engleske gradove. Takođe, ovu ostrvsku zemlju nije osvojio Napoleon, niti kasnije Njemačka. Zato se Englezi drže klasičnog pravila lijeve strane puta kao i stotinama godina prije. Do 1756. godine, to je postao deo zvaničnog zakona u Britaniji. Kako se Britansko carstvo širilo, pravilo lijeve strane, kao zakon, širilo se po svijetu. Pravilo se nije zadržalo u većini britanskih kolonija, prvenstveno zahvaljujući Njemačkoj i rastućoj popularnosti pravila desne strane, ali je pravilo opstalo u još nekoliko zemalja, od kojih je najveća po broju stanovnika Indija.