Zanimljivosti

Vjerovanje da lično ime predodređuje našu sudbinu potiče još iz Biblije, a u novije vrijeme studije socijalnih psihologa pokazale su da ime osobe može uticati na izbor ulice u kojoj će živjeti, posla kojim će se baviti, pa čak i životnog partnera.

Belgijska studija kojom je obuhvaćena trećina populacije te zemlje, pokazala je da jedna šestina ispitanika radi u kompanijama čija se prva tri slova iz naziva poklapaju sa prva tri slova njihovog sopstvenog imena. Na primjer, jedan od rezultata govori da se veliki procenat zubara (na engleskom dentist) zove Denis. Takođe, studija univerziteta u Mičigenu pokazala je da ljudi češće doniraju novac humanitarnim organizacijama čiji je naziv isti ili sličan njihovom imenu – među donatorima fonda za saniranje posljedica uragana Katrina našao se veliki broj osoba koje se i same zovu Katrina.

Istraživanja socijalnih psihologa su pokazala i to da postoji veliki broj parova u kojima su imena muškarca i žene slična ili počinju istim slovom.
Frederik Anzel, profesor industrijske i organizacione psihologije i koautor belgijske studije, objašnjava ovakve rezultate činjenicom da ljudi nisu uvijek racionalni pri donošenju važnih životnih odluka.

- Najčešće volimo da mislimo o sebi kao o racionalnom biću koje prilikom izbora važnih stvari razmatra argumente za i protiv, ali istraživanje je pokazalo da na našu odluku utiču i mnogi iracionalni faktori - kaže ovaj profesor.
Sledeći put kada budete odlučili da je određena osoba, kompanija ili ulica odgovarajuća za vas, provjerite da li postoji sličnost između njenog imena i vašeg – možda ste odluku donijeli na osnovu elemenata kojih niste ni svjesni.


(BlicŽena)

Umjetnik Skot Viver utrošio je 3.000 sati i 35 godina kako bi napravio San francisko od čačkalica! Ubacivši ping-pong loptice u konstrukciju, pokazao je put kroz ovaj grad koji ga je fascinirao i koji je vjerno i kreativno dočarao.

Umjetnik je u maketu San Franciska od čačkalica utrošio oko 100.000 "drvenih iglica" ali je sav trud i vrijeme utrošeno u umjetničko djelo vrijedelo. Još kao mali, Skot Viver voleo je da "majstoriše" i pravi svakojake makete. Sa 14 godina počeo je da pravi grad u koji je zaljubljen, a sada, kao 51-godišnjak ponosan je na svoja djela. Njegovi "proizvodi" nisu samo ukrasni već i zabavni jer se kroz mnogo čačkalica nalaze tuneli kroz koje se mogu ubaciti klikeri ili ping-pong loptice i tako još više uživati u umjetničkim djelima.


{youtube}mt4m44Tpl3U{/youtube}


(BLLIVE)

Koliko prosječan čovjek napravi koraka tokom dana? Koliko kostiju se nalazi u stopalima? Gdje se sve nalaze žlijezde znojnice i gdje ima najviše nervnih završetaka na tijelu?

Pogledate 10 činjenica o stopalima.

1. Tokom života, ljudsko biće prepješači oko 185.000 km, što je dovoljno da četiri puta obiđete Zemlju.

To je u prosjeku 10.000 koraka na dan.

Recimo, mnoge Afrikanke moraju bosonoge da hodaju šest kilometara na dan - samo da bi otišle po vodu.

2. Po kvadratnom centimetru, na stopalu ima više nervnih završetaka nego na bilo kojem drugom dijelu tijela.

Naši tabani nas neprestano izvještavaju o površini po kojoj hodamo, a da toga nismo ni svjesni. Govore nam da li smo na toploj ili hladnoj površini, gruboj ili glatkoj, kao i da li hodamo po klizavom terenu...

3. Iako su relativno mala, stopala sadrže 25 posto svih kostiju.

U stopalima se nalazi 26 kostiju, 33 zgloba, više od 100 ligamenata i 19 mišića. Ukoliko ih ne štitimo, mnogo toga može krenuti u pogrešnom smijeru.

4. Na stopalima se nalazi oko 250.000 žlijezda znojnica. One mogu da proizvedu do 200 ml znoja.

5. Dok trčimo pritisak na stopala može biti četiri puta veći nego dok hodamo.

6. Nokti rastu brže kada je vrijeme toplo, kao i tokom trudnoće i adolescencije

7. Procjenjuje se da čak devet od 10 žena u razvijenim zemljama nose premale cipele.

8. Statistički, žene imaju četiri puta više problema sa stopalima nego muškarci - velik dio krivice snose visoke potpetice.

9. Proučavanjima afričkih i azijskih populacija koje ne nose cipele došlo se do zaključka da ljudi koji ne nose cipele imaju zdravija stopala, manje deformacija i veću pokretljivost stopala od ljudi u društvima u kojima se nose cipele.

Nažalost zbog modernizacije i opasnih predmeta koji vrebaju na modernim površinama, uključujući staklo i metalne oštre predmete, ljudima na zapadu hodanje bosih nogu nije praktično.

10. Dobra vježba koja djeluje i kao masaža jeste hodanje bosih nogu po peščanoj plaži - ukoliko je pijesak čist i nema opasnih predmeta na plaži.

Hodanje po suvom i toplom pjesku razgibava svaki mišić stopala.

(Trojka)