Zanimljivosti
- Details
- Category: Zanimljivosti
- Hits: 858
Čak 66,1 odsto svetskog stanovništva vozi desnom stranom, a 33,9 odsto koristi lijevu stranu saobraćajnice.
Nikada nemojte da se svađate sa Britancem ko vozi 'pravom' ili 'pogrešnom' stranom ulice. Istorija je ipak na njegovoj strani. Saobraćaj se sve do kraja 18. vijeka odvijao lijevom stranom.
I stari Rimljani su 'vukli' na lijevo. Dokaz za to pronađen je u kamenolomu kod Svindona. Na lijevoj strani ulice tragovi kola bili su dublji nego na drugoj. Arheolozi su odmah shvatili da je razlog tome što su kola na putu prema kamenolomu bila prazna, a vraćala se natovarena.
Ta praksa saobraćanja na lijevoj strani zadržala se i u srednjem vijeku, uglavnom iz praktičnih razloga. Većina stanovništva su desnoruki, pa je vitezovima više odgovaralo da jašu lijevom stranom kako bi im desna ruka bila bliže neprijatelju.
Sve je počelo da se mijenja krajem 18. vijeka. Prije francuske revolucije 1789. plemići su se u svojim kočijama vozili lijevom stranom, dok se običan puk kretao desnom stranom. Nakon revolucije plemići su svoj identitet skrivali krećući se takođe desnom stranom, a 1974. francuska vlast je i službeno uvela pravilo vožnje desnom stranom.
Napoleon je osvajanjem to pravilo proširio na veći dio Evrope. Do kraja 60-ih godina prošlog vijeka gotovo sve evropske zemlje 'prebacile' su se na desnu stranu.
Šveđani su 3. septembra 1967. počeli da voze desnom stranom. Nastao je haos i dogodili su se brojni sudari.
U Evropi se lijevom stranom vozi još samo u Velikoj Britaniji, Irskoj, na Kipru i Malti. Britanci su razmišljali o promjeni strane, ali konzervativci nisu dozvolili. Okinava, Samoa i Istočni Timor jedini su ipak prešli s desne na lijevu stranu.
Zanimljiva je priča vezana za SAD. Prvi američki automobili većinom su volan imali ugrađen na desnoj strani, iako se vozilo desnom stranom. Tu nelogičnost riješio je Henri Ford, koji je svoj Model T konstruisao s volanom i vozačem na lijevoj strani. I to prije svega zbog žena, jer nije želio da iz automobila sa suvozačke strane izlaze nasred ulice. Zbog popularnosti Modela T, kod Amerikanaca se od tada zadržao volan na lijevoj strani.
I Japanci imaju interesantnu priču. Iako Japan nikad nije bio britanska kolonija, njegovo stanovništvo ipak vozi lijevom stranom. Za to su krivi graditelji željeznice. Godine 1872. za izgradnju željezničke mreže Japancima su se javili Amerikanci, Francuzi i Britanci. Posao su dobili Britanci, kojima vozovi, takođe, saobraćaju lijevom stranom, a budući da Japanci obožavaju vozove, onda su i u saobraćaj donijeli propise prema kojima se u Zemlji izlazećeg sunca sva motorna vozila moraju kretati lijevom stranom.
(021.rs, Foto: YAYimages)
- Details
- Category: Zanimljivosti
- Hits: 2267
Ono što je ovaj par doživio, sigurno je najsmješniji pokušaj seksa ikada snimljen. Naravno jedini "krivac" je dečko koji zbog nespretnosti izgubio svoju partnerku.
Kako i zašto se to desilo pogledajte u video snimku:
{youtube}XSTmF46-_yE{/youtube}
- Details
- Category: Zanimljivosti
- Hits: 954
Softverski inženjer porijeklom iz Krakova Marcina Sjura želio je da otkrije kako su ljudi u Evropi dobijali prezimena na osnovu zanimanja.
On je otkrio da je većina takvih prezimena u Istočnoj Evropi izvedena je iz riječi "pop", odnosno sveštenik, dok su u Francuskoj, Portugaliji, Italiji, Velikoj Britaniji i Rusiji, izvedena iz riječi "kovač".
Tako je, na primjer, prema njegovim procjenama, najčešće prezime u Srbiji Popović, dok je u Rusiji Kuznjecov, a u Velikoj Britaniji Smit.
Sjura je napravio interesantnu mapu koja prikazuje rasprostranjenost prezimena koja su izvedena iz profesija.
Na njoj se vidi da u zemljama sjevera Evrope dominiraju prezimena koja upućuju na "mlinare" – Muler i Miler.
U Centralnoj i Istočnoj Evropi susreću se i ona prezimena koja se odnose na "vlastodršce" – Dvoržak i Huber, dok Irska ima mnogo "pomorskih ratnika", budući da je dominantno prezime Marfi.
Evo kako izgledaju "poslenička" prezimena Evrope:
Kovač - Smit, Lefevr, Fereira, Ferari, Kovačić / Kovačević, Kovalski, Šmit, Sep, Kuznjecov
Mlinar - Mjuler, Moler, Molina, Meljnik
Sveštenik - Popović, Popa, Popovski, Papadopulos
Hodža - Hodžić, Hodža
Vlastodržac - Dvoržak, Huber
Pekar - Baker
Lovac - Avci
Pomorski ratnik - Marfi
Pastir - Ceban
Kožar - Kinunen
(B92, Foto: marcinciura.wordpress.com)
- Details
- Category: Zanimljivosti
- Hits: 587
Potpuno pomračenje Mjeseca zajedno sa takozvanim supermjesecom je spektakl koji se očekuje u nedjelju uveče ili rano u ponedjeljak, zavisno od toga gdje se ko nalazi na planeti što je kombinacija koja nije viđena od 1982. godine i neće se ponoviti do 2033. godine, saopštila je američka svemirska agencija NASA.
Takozvani supermjesec događa se kada se pun Mjesec ili mlad Mjesec nalazi najbliže Zemlji. Iako je to i dalje udaljenost od oko 350.000 kilometara, Mjesec će izgledati veći i sjajniji nego obično.
Potpuno pomračenje Mjeseca trajaće više od sata i biće vidljivo, ako vremenske prilike dozvole, iz Sjeverne i Јužne Amerike, Evrope, Afrike i zapadne Azije.
U Evropi će se Mjesec, Zemlja i Sunce poređati jedan iza drugog negdje prije zore u ponedjeljak, od 4.11 do 5.23 sati po centralnoevropskom vremenu.
Mjesec ne proizvodi sopstvenu svjetlost već je dobija od Sunca. Rano u ponedjeljak Mjesec će biti u savršenoj ravni sa Suncem i Zemljom.
"Imaćemo totalno pomračenje jer će cijeli Mjesec biti prekriven sjenkom Zemlje", rekao je Paskal Dekam, astronom iz Pariske opservatorije.
Pred očima posmatrača Mjesec će nestati, pošto na njega više ne padaju zraci Sunca, i ponovo će se pojaviti obojen u crveno, zbog čega se još i zove "Crveni Mjesec".
Mjesec će u ponedjeljak biti najbliži zemlji i izgledaće posebno sjajan i velik na nebu, izgledaće oko 14 odsto veći i 30 odsto sjajniji, rekao je Sam Lindsi iz Londonskog kraljevskog društva astronoma.
Za razliku od pomračenja Sunca, pomračenje Mjeseca nije opasno za oči i posmatrači mogu slobodno da koriste dvoglede, teleskope, i druge instrumente, rekao je Lindzi.
"To je spektakl za sve i besplatan je. Dovoljno je da gurnete glavu kroz prozor", rekao je Paskal Dekam.
Opservatorije će otvoriti svoje teleskope za javnost, mada nisu potrebni uređaji za uvećavanje da bi se vidjelo ovo pomračenje, ukazuju stručnjaci i dodaju da će ono biti lako vidljivo golim okom. Astronomi pozivaju ljude koji gledaju u zvijezde da jednostavno upere pogled na istok.
Mnogi profesionalci i amateri koji se bave posmatranjem zvjezda ne vole izraz supermjesec i ukazuju da je vidljiva razlika između običnog Mjeseca i takozvanog supermjeseca vrlo mala za sve osim za neke najvjernije posmatrače.
"Nije to kao razlika između običnog čovjeka i supermena", rekao je Alen Makrobert urednik u časopisu Skaj i Teleskop i dodao da bi ovaj Mjesec trebalo nazvati "malkice veći Mjesec", a ne supermjesec.
Američka svemirska agencija NASA će imati direktan internet prenos cijelog pomračenja preko interneta, što je opcija koju mogu da iskoriste oni kojima oblaci zaklone pogled.
(Agencije/Ilustracija/YAYimages)
Page 36 of 542