Dokazano je da krave daju više mlijeka kada slušaju muziku, ali ne vole da čuju baš svaku vrstu muzike i svakog pjevača.

Tajna je u tome što muzika opušta i životinje, ne samo ljude.

Istraživači Univerziteta u Lesteru proveli su mnogo vremena tragajući za različitom vrstom muzike koju će pustiti kravama kako bi saznali da li ona ima uticaj na proizvodnju mleka. Rezultati su pokazali da krave kojima je puštana opuštajuća muzika proizvode 3 odsto više mlijeka od onih čija je jedina zvučna stimulacija mašina za mužu u štali. I dok vama 3 procenta ne izgleda tako mnogo, to je zlata vrijedno za svakog ko nastoji da iskoristi svaki gram produktivnosti od svojih krava, piše "Nacionalna Geografija".

Rezultati ovog istraživanja objavljeni su 2001. godine, a zanimljivo je da se od tada naučnici uglavnom nisu bavili ovom zanimljivom temom.

"Nisam siguran zašto nema više istraživanja o odnosu krava-muzika-mlijeko", kaže dr Lin Alvort, pomoćnik direktora u univerzitetskim istraživanjima Veterinarske škole Univerziteta u Džordžiji.

Međutim, postoje oni koji za to imaju veće intresovanje, poput poljoprivrednika koji su shvatili značaj ove neobične veze.

Zašto su krave uvijek okrenute ka sjeveru ili jugu?

Kristin Spenkesk, koja muze 250 krava na svojoj farmi u Menagi, u Minesoti, kaže da je na njenoj farmi uvek primjetno kada radio nije uključen: krave su nervoznije i teže ih je natjerati da uđu u štalu.

Zanimljivo, nisu sve krave ljubitelji popularne muzike, pa za one s posebnim ukusom moderni poljoprivrednik sastavlja listu klasične muzike, koja uključuje Betovenovu Pastoralnu simfoniju i Mocartov koncert za flautu i harfu. Istraživači Univerziteta u Lesteru utvrdili su da se proizvodnja povećava kada krave čuju pesme Everybody Hurts (R.E.M.) i Bridge Over Troubled Water (Sajmon i Garfankel), ali da nema promjena ako slušaju Juicy's Horny. Takođe, istraživanje Nacionalnog javnog radija u SAD pokazalo je da prinos mlijeka povećava i pozorišna komedija.

Freni Miler, teksaški farmer, ima 150 krava i često im svira špansku muziku. On tvrdi da njegove krave tolerišu muziku sa zapada, ali nikako ne vole da čuju Vila Nelsona.

(Foto: Ilustracija/Yayimages)

Jedan Španac zaposlen kao državni funkcioner kažnjen je sa 27.000 evra pošto je otkriveno da nije dolazio na posao najmanje šest godina.

Odsustvo Hoakina Garsije s posla primjećeno je tek kada je dobio pravo da dobije nagradu za dug radni vijek.

Taj šezdesetdevetogodišnjak, čiji je posao bio da nadgleda izgradnju fabrike za prečišćavanje otpadnih voda, nedavno je penzionisan.

On je demantovao optužbe navodeći da je žrtva maltretiranja. Sud je presudio u korist vlasti i naložio mu da plati kaznu.

Godišnja plata gospodina Garsie iznosila je 37.000 evra prije oporezivanja, a bio je zaposlen u kompaniji kojom upravljaju lokalne vlasti u jugozapadnom gradu Kadiz.

Njegova kazna je ekvivalentna jednogodišnjoj zaradi nakon oporezivanja i to je najveći iznos koji je kompanija mogla legalno da povrati.

Na sudu se saznalo i da ga šef kompanije u kojoj je Garsija bio zaposlen nije vidio godinama iako mu je kancelarija bila nasuprot njegovoj.

Kompanija je mislila da je Garsija pod nadzorom lokalnih vlasti i obrnuto.

Zamjenik gradonačelnika primjetio je njegov izostanak kada je trebalo da bude nagrađen plaketom za 20 godina službe.

Gospodin Garsia kaže da su ga maltretirali zbog političkog angažmana njegove porodice i da je zbog toga sklonjen u farbiku vode.

Ljudi bliski njemu kazali su španskom listu El Mundo da nisu željeli da ga prijave jer je imao porodicu i pribojavali su se da u njegovim godinama ne bi našao drugi posao.

Rekli su da je svaki dan išao u kancelariju, iako ne puno radno vrijeme, i da je bio posvećen čitanju filozofske literature.

B92, Foto: Ilustracija/YAYimages

Mnogi istoričari smatraju da su Egipćani bili prva civilizacija koja je podijelila dan na manje dijelove. Prvi sunčani satovi zapravo su bili kočići postavljeni jednostavno kako bi se pratilo vrijeme, a oko 1500. godine prije naše ere, Egipćani su razvili naprednije sunčane satove. Naime, šipke u obliku slova T postavljene su na tlo, a period između izlaska i zalaska sunca bio je podijeljen na 12 dijelova, što odražava staroegipatski duodecimalni sistem. Sunčani satovi „najnovijih generacija" polako su počeli da prate ono što danas nazivamo satima. Međutim, iako su sati u toku dana bili (manje-više) jednaki, oni nisu trajali isto cijele godine: recimo, ljetnji sati su trajali duže nego zimski.

U svijetu bez veštačkog osvetljenja, dan i noć bili su suprotstavljeni toliko da gotovo da nisu ni smatrani istim danom. Noć, dio dana u kojem nije bilo sunčeve svjetlosti ni sjenke, nije bilo lako podijelili u faze i pratiti. Međutim, u vrijeme kada su prvi sunčani satovi počeli da se upotrebljavaju, egipatski astronomi su počeli da posmatraju 36 zvijezda koje su dijelile nebeski svod na jednake dijelove. Noć se mogla pratiti pojavljivanjem 18 od ovih zvijezda, a tri su se raspoređivale tako da se vide u sumrak. Mrkli mrak je obilježavala pojava 12 zvijezda, zahvaljujući čemu je noć podijeljena na 12 delova. U vrijeme Novog kraljevstva, ovaj sistem je uprošćen tako što su se za vremensku orijentaciju koristile samo 24 zvijezde, od kojih je 12 obilježavalo noć. Tada se koristila i klepsidra (vodeni sat), možda i najprecizniji način za mjerenje vremena u svijetu prošlosti.

Kada su i dan i noć podijeljeni u po 12 dijelova, rođen je koncept dana koji se sastoji od 24 sata.

Ipak, jasno utvrđeno trajanje svakog od sati koji čine dan nije zaživjelo sve do helenističke ere, kada su grčki astronomi počeli da koriste takav sistem za svoje teorijske proračune. Hiparh s Rodosa i drugi astronomi primenjivali su astronomske tehnike koje su razvili Vavilonci. Njihovi proračuni oslanjali su se na seksagezimalni sistem (zasnovan na broju 60), koji su naslijedili od Sumera. Kako piše Scientific American, još uvijek nije poznato zbog čega je odabran baš broj 60, ali je on bio pogodan za izražavanje razlomaka – 60 je najmanji broj deljiv s brojevima 2, 3, 4, 5, 6, 10, 12, 15, 20 i 30.

Grčki astronom Erastoten koristio je seksagezimalni sistem kako bi podijelio krug na 60 dijelova dok je radio na ranom sistemu geografske širine. vijek kasnije, Hiparh je propisao paralelne linije geografske širine, koje odgovaraju geometriji Zemlje. Takođe je razvio sistem linija geografske dužine. Njegov rad je objasnio je i proširio Klaudije Ptolomej, koji je živio na prelazu s prvog na durgi vijek naše ere, tako što je 360 stepeni geografske širine i dužine podelio na manje segmente. Svaki stepen podijeljen je na 60 dijelova, a ovi dalje na još 60 manjih. Prvi dio – partes minutae primae – ili prvi minut, postao je poznat kao, jednostavno, minut. Segment unutar njega – partes minutae secundae – postao je poznat kao sekund.

Međutim, sat od 60 minuta nije se odmah našao na satovima. Časovnici su prikazivali sate podijeljene na polovine, trećine, četvrtine i ponekad čak na dvanaestine, ali nikad na 60 dijelova. U antičkim vremenima, mnogo prije pojave mehaničkog sata, nije za širu javnost bilo praktično uzeti u obzir i minute.

Nationalgeographic.rs, Foto: Ilustracija/YAYimages

Kako biste voljeli da se krećete gdje god želite? "SHERP ATV" to omogućava zahvaljujući jedinstvenom dizajnu i ogromnim pneumaticima i bez problema prolazi kroz zaleđeno jezero ili savladava prepreke visine 70 centimetara.

Poznati tehnolog i inženjer Aleksej Garagašijan prevazišao je sebe, napravivši vozilo, koje teži 1.300 kilograma, a pomoću motora zapremine 1,5 litar i jačine 44,3 konjske snage može da se kreće po vodi, snijegu, ledu ili pijesku.

Uprkos malom motoru, kreće se 45 kilometara na čas na zemlji, pet i po kilometara na sat u vodi zavisno od vjetra. U prvoj brzini, što se podrazumijeva pri savladavanju prepreka, može da se kreće brzinom od oko 15 kilometara na sat.

Zahvaljujući ogromnim gumama, može i da se okrene u mjestu, a u uobičajenu veličinu rezervoara staje 58 litara.

Uobičajena cijena je 49.000 dolara, a uz određenu doplatu može da se opremi i generatorom, prikolicom i čvrstim krovom.

{youtube}3j7n00Xx38o{/youtube}

Izvor: RTS.rs, Foto: YouTube/Screenshot