Profesor Sabahudin Vrtagić i učenici Međunarodne škole u Sarajevu razvili su automobil na solarni pogon. Dobro poznati Yugo 45 vješto je preuređen, izmijenjena je karoserija, povećana dužina gotovo za metar.

"Autoindustrija je zanimljiva jer nudi velike mogućnosti za napredak. Današnjoj omladini je to jedna od glavnih preokupacija, zato je ovo i podržao velik broj učenika, to jest njih 15. Učenici su se borili i radili na ostvarenju ideje", kaže Vrtagić.

Automobil je dvosjed, jer se zadnji dio koristi za solarne panele čija je jačina 175 W (dva komada) po 12 V, koji se koriste za punjenje akumulatora. Specifikacije auta su: 13 kW motor DC sa četkicama (80 V), ali trenutno radi na 48 V zbog čega je snaga motora 6 kW, piše portal "Novo vrijeme".

"Pogon automobila je DC-motor, kojeg pogone baterije od 12 V 130 Ah koje se mogu puniti panelima, ali i punjačem koji je specijalno napravljen za ovaj auto i akumulatore. Naime, osim mehaničkih brzina 12345 + R, automobil ima i dvije elektrobrzine", objašnjava njegov način rada Vrtagić.

Na pitanje kako reaguju učenici i studenti kad vide automobil u pokretu u kampusu Burč univerziteta, Vrtagić odgovara da su mnogi iznenađeni jer nisu navikli da se automobil "ne čuje". "Iznenađeno, jer je neobičnog dizajna i nema rad motora koji je poznat našoj javnosti, iako je to još mali broj tako da vam ne bih mogao reći detalje kako će izgledati kad ga budemo zvanično predstavili javnosti", kaže profesor Vrtagić.

Profesor kaže kako ovaj projekt ne bi uspjeli privesti kraju bez podrške fizičkih i pravnih lica.

"Najveća poteškoća prilikom izrade automobila su bili troškovi, jer su neki dijelovi veoma skupi, kao i neki radovi koje nismo mogli obaviti sami. Ali s vjerom i upornošću, uspjeli smo skupiti potreban novac i gotovo napravili proizvod spreman za atest", sa zadovoljstvom otkriva Vrtagić.

{youtube}qJPM1anStqU{/youtube}

(BLLIVE)

Kineski musliman i evnuh Dženg He pokrenuo je 1405. godine prvo od sedam putovanja na zapad iz Kine preko Indijskog okeana. Tokom sljedećih 30 godina, komandujući najvećom flotom na svijetu finansiranom od strane dinastije Ming, plovio je do istoka Afrike i Persijskog zaliva. To su utvrđene istorijske činjenice. Iako neki tvrde da je stigao i do Amerike 70 godina prije Kristifora Kolumba, većina istoričara smatra da to nije tačno.

Ako je vjerovati mapi koja je do svjetske javnosti isplivala 2001. godine, kada je šangajski advokat Liu Gang kupio od lokalnog dilera umjetninama, onda je baš to i slučaj. „Opšta karta integrisanog svijeta" koja datira iz 18. vijeka kopija je mape iz 1418. godine, koja, navodno, pokazuje svijet koji je otkrio Dženg He.

Ukoliko bi se ovo ispostavilo kao istina, to bi potpuno izmijenilo istorijske knjige, jer bi značilo da su Kinezi 70 godina prije Kolumba otkrili Ameriku i oplovili svijet, piše časopis Inteligent Life, koji se detaljno pozabavio kontroverznim navodima.

Liu Gang ističe da mapa koju je kupio dokazuje da je Dženg He istražio oba pola, Sjevernu i Južnu Ameriku, Mediteran i Australiju. Prije nešto više od 10 godina Gavin Menzies iskoristio je mapu za svoju knjigu 1421: the year China discovered the world.

Međutim, mnogi istoričari tvrde da se radi o kopiji evropske mape iz 17. vijeka. Njihovi argumenti?

Na karti se jasno razaznaju oblici kontinenata. I dok su određeni elementi mape izrazito u skladu sa kineskom tradiciom mapiranja, neki su u suštoj suprotnosti. Mapa je jasno podijeljena na dvije hemisfere, što se ekskluzivno može pripisati samo evropskoj kartografskoj tradiciji.

Kalifornija je prikazana kao ostrvo, što je kopirano iz evropskih mapa iz 17. vijeka. Na mapi se Dženg He oslovljava kao Man Sanbao (njegovo pravo ime), što bi bilo nezamislivo jer mu je sam kineski car dao prezime Dženg.

Unutrašnjost kontinenata (uključujući rečne tokove hiljadama kilometara daleko od obale) je nevjerovatno detaljna i pomorski istraživači nikada ne bi mogli tako detaljno da opišu unutrašnjost kopna.

Himalaji su označeni kao najviši planinski vijenac na svijetu, što je tek utvrđeno u 19. vijeku.

Svi ovi detalji većinu istoričara navode na zaključak da mapu nije izradio Dženg He. Prvo, samo su Evropljani prikazivali svijet u dvije hemisfere. Drugo, evropskim istraživačima su bile potrebne stotine godina putovanja i plovidbe da bi mapirali unutrašnjost kontinenata, što znači da bi Dženg Heu bilo nemoguće da sve to otkrije za 30. Treće, Arktik se prvi put pojavljuje na kineskim mapama 1593. godine. Četvrto, najviši planinski masiv tako je označen tek u 19. vijeku.

„Ova mapa je potpuno besmislena", kaže profesor Timoti Bruk sa Univerziteta u Britanskj Kolumbiji. On vjeruje da je to kopija evropskih mapa. Uprkos tome, smatra da je karta prilično interesantna zbog velike popularnosti Dženg Hea posljednjih godina.

„On je nesumnjivo bio veliki moreplovac, ali je zaboravljen sve do devedesetih godina 20. vijeka kada je ponovo 'vaskrsnut' kao nacionalni heroj. Zapad je imao Kolumba, pa su i Kinezi morali da nađu nekog", kaže Bruk.

Iako su i Kolumbo i Dženg He plovili morima, njihovi ciljevi su bili različiti. Kolumbova misija bila je komercijalna, a Dženg Heova diplomatska - on je bio poslat od strane novog cara da dovede izaslanike iz drugih zemalja kako bi učvrstio legitimitet novog cara.

Za njegovom smrću završilo se i kinesko istraživanje mora. Novi car nakon njega nije želio da finansira nove skupe ekspedicije i u narednih nekoliko stotina godina Kina se zatvorila. Šta bi se desilo da je Kina nastavila da plovi morima je pitanje o kom se može samo nagađati.

Umjesto toga, dok je Kolumbo utvrdio put u Novi svet, Dženg He je tiho umro i malo ko van Kine zna za njega.

Ipak, treba napomenuti da su stanovnici pacifičkih ostrva došli do Amerike i naselili je možda i prije Kolumba. Nedavna analiza genetičkog materijala brazilskog plemena Botokudos otkrila je tragove polinežanskog DNK materijala.

(RTS)

Grupa islandskih studenata, inspirisana tajnama drevne kineske metode uljepšavanja Feng Meirong, napravila je šampon od kravljeg urina, što je samo jedan od bizarnih proizvoda koji su popularni u toj državi.

Šampon je proizveden u okviru inovativne studije na univerzitetu u Rejkjaviku, prenosi Rojters.

Šestoro studenata došlo je na ovu ideju pošto su bili zapanjeni rezultatima pranja kose kravljim urunom, koja im je odmah postala svjetlija i čista. Poučeni ovim iskustvom odlučili su da naprave svoj proizvod za pranje kose na bazi kravljeg urina.

Šampon bogat vitaminima i mineralima, nazvan jednostavno "Q", kako se na islandskom kaže krava, uskoro će se naći na tržištu. Duža upotreba ovog šampona daje neočekivane rezultate. Preparat je obogaćen uljem kokosa, suncokreta i još nekih mirisa.

Iako neki tvrde da i dalje osjećaju miris urina, šef tima mladih istraživača, Anton Rajner Hardisarson, objašnjava da je ovo stopostotni organski proizvod koji ne sadrži vještačke, niti bilo koje štetne sastojke.

Ovaj organski preparat je bogat amonijakom, ključnom komponentnom modernog šampona.

Probna serija je razgrabljena, a interesovanje za šampon pokazali su najviše stariji kupci, objavila je u nedjelju islandska televizija.

Mladi preduzetnici sada žele da istraže može li se od goveđeg urina napraviti i sapun i sredstvo za pranje veša.

Na islandskom tržištu javlja se svojevrsni trend ponude nesvakidašnjih proizvoda, poput testisa ovna, starog mesa morskog psa ili piva od kitovog brašna.

Inače, ajurvedska tradicionalna indijska metoda liječenja već vijekovima koristi kravlji urin i balegu za pravljenje preparata za uljepšavanje.

(Novosti)

U Norveškoj je otvoren prvi "autoput" za pčele, odnosno bumbare.

Autoput, odnosno koridor, je zamišljen tako da na svakih 250 metara postoji stanica polena.

"Zamisao je da se kreira ruta kroz grad s dovoljno stanica za hranu cijelim putem kojim idu bumbari. Dovoljno hrane će pomoći bumbarima da prežive u okruženju koje je znatno izmjenjeno ljudskim djelovanjem", saopštili su lokalni izvori, prenosi "Blic".

Bumbari i ostali insekti značajni za oprašivanje imaju problem preživljavanja u urbanim sredinama u kojima nema dovoljno cvijeća iz koga se crpi nektar. Zbog nedostatka nektara pčele gladuju i umiru, što negativno utiče na cjelokupnu prirodu. U Norveškoj je šest od 35 vrsta bumbara ugroženo.

Međutim, novim projektom naučnici žele da promijene takav trend. Od istoka ka zapadu Osla na balkone i terase su postavili cvijeće, a u projektu zajednički sarađuju lokalne vlasti, naučnici i stanovništvo koje se ohrabruje da zasadi biljke neophodne pčelama.