Violina od ružinog drveta koja je pripadala šefu orkestra na Titaniku pronađena je na jednom tavanu u Engleskoj, a njena autentičnost je potvrđena 101 godinu poslije brodoloma "nepotopivog" broda, saopštila je jedna britanska aukcijska kuća.

Trebalo je sedam godina da se utvrdi porijeklo instrumenta koji je čudom preživio dramu, objasnio je Andrew Aldridge iz kuće Henry Aldridge & Son koja se nalazi na jugozapadu Engleske.

Violina je pripadala Wallacu Hartleyu, koji je bio na čelu orkestra na Titanicu i koji se proslavio po tome što je svirao sve dok brod nije nestao u Atlantiku u aprilu 1912. godine.

"Tijelo Wallacea Hartleya je bilo deset dana u moru, a violina se nalazila u kožnom koferu" koji je bio pričvršćen za njegovo tijelo, ispričao je agenciji AFP Andrew Aldridge.

Nakon drame, majka Wallacea Hartleya je izjavila novinarima: "Znala sam da će umrijeti grleći svoju violinu. Bio je strasno privržen tom instrumentu".

Violina, poklon njegove vjerenice Marije Robinson, imala je malu srebrenu pločicu na kojoj je pisalo "Za Wallysa, povodom naše vjeridbe. Maria", koja je omogućila da se utvrdi njeno porijeklo, prenijele su agencije.

Nakon što su izvadile ovaj dragocjeni instrument, kanadske vlasti su ga poslale Mariji Robinson. Kada je umrla 1939. godine, instrument je povjeren Vojsci spasa. U jednom pismu s početka 40-ih godina, profesor muzike iz ove organizacije je napisao: "Nemoguće je svirati ovu violinu, sigurno zbog njenog burnog života". Instrument je nakon toga dat jednoj porodici koja ga je čuvala na tavanu.

Violina je procijenjena na 100.000 dolara. Biće izložena u vijećnici u Belfastu, gradu u kojem je Titanik napravljen. Za sada se ne govori o prodaji na aukciji, kazao je Andrew Adridge i precizirao da vodi pregovore s muzejima.

Internetom kruži pismeni zadatak jedne učenice trećeg razreda koja je na simpatičan način napisala sastav na temu "Nema predaje" i tako zaradila peticu.

Djevojčica Jelena Zlojutro je u svom sastavu navela stihove istoimene pjesme grupe "Beogradski sindikat", ali u ženskom rodu, koju oduševljena profesorka očigledno nikad nije čula.

Profesorka srpskog je svojoj učenici objasnila da ne bi trebalo da bude toliki pesimista, zbog stihova "kada mene više ne bude", jer tek treba da krene ponosno i hrabro životnim stazama.

"Pozdrаvljаm život, jer sаm shvаtila suštinu, dа nisu bitne stvаri, već štа ostаvljаš zа druge. Dа sаmo zdrаve glаve možeš ostаti još duže, iskren premа sebi, besmrtаn zаuvek. Jer kаd niko neće, rodi se idejа od temeljа sve je trulo, morа dа se menjа. To je mojа željа, zа svа novа pokolenjа, plove prаvim putem, lаkšа zа tonu poniženjа. Još uvek sаnjаm mrаčne oblаke dа prolаze, još uvek mislim kаko jednа reč promeniće svet! I onog dаnа kаdа mene više ne bude, ni tаdа nemа povlаčenjа, nemа predаje", stoji u sastavu.

{youtube}Fonj5cYNTho{/youtube}

(Kurir)

Fotograf Set Kastel snimio je pse ispod vode kako skaču za lopticom, gledaju pod vodom i igraju se. Ovaj serijal slika je postao hit na internetu, a koliko je popularan dokazuje i da je zbog ogromnog broja posjeta veb sajta, morao da ga ugasi.

Za kratak period dobio je 125 hiljada fanova na Fejsbuku, a velike firme poput Njujork Tajmsa i Volt Diznija su mu već nudile posao.

{yoogallery src=[/images/stories/unutra/psi-voda/] width=[80] title=[Psi pod vodom]}

(Kurir)

Japanci su napravili najmanju ikada odštampanu knjigu, čije su stranice veličine 0,75 milimetara, zbog čega je nije moguće čitati golim okom.

Mikro knjiga ima 22 stranice i sadrži imena i jednobojne ilustracije japanskog cvijeća poput cvijeta trešnje i šljive.

Kreator knjige "Shiki no Kusabana" Topan Printing, koji kreira mikro knjige od 1964. godine, kazao je kako su slova široka 0,01 milimetar napravljena upotrebom iste tehnologije koja se koristi za štampanje novca, kako bi se spriječilo falsifikovanje.

Knjiga je izložena u Muzeju Topan Printing u Tokiju i na prodaju je zajedno sa lupom i većom kopijom. Njena cijena je 236 evra.

Topan je izjavio kako će aplicirati za Ginisov svjetski rekord, jer tvrdi da je njegova knjiga manja od "Chameleona" (30 stranica veličine 0,9 milimetara) kreatora Antolija Konrnkoa iz Rusije iz 1996. godine.