Zanimljivosti

Details
Category: Zanimljivosti
Hits: 623

Jedna koka u domaćinstvu Radeta Tošića iz sela Vlaški Do kod Smederevske Palanke počela je da nosi džinovska jaja, teška čak 185 grama.

Kokoška je dosad snijela dva jajeta koja su tri puta veća od normalnih, a ponosni vlasnik superkoke u šali kaže da je to vjerovatno zbog zaraženog kukuruza.

- Čitam ja u novinama prije neki dan da je kineska kokoška snijela džinovsko jaje od 200 grama jer je, tobož, jela pilav. E, moja koka nije jela pilav, već kukuruz i jarmu. Naši političari kažu da je ovdje kukuruz pokvaren, pa je kokoška htjela da pokaže da to nije tačno. To je malo politika - šeretski kaže za „Alo!" djed Rade, koji je prije desetak dana pronašao prvo džinovsko jaje, za koje kaže da je bilo još veće od ovog koje mjeri 185 grama.

- Krenuo sam da položim kravama, kad pod senjakom nađem ogromno jaje. Nikad nisam vidio toliko. Ma dugačko, bre, znaš koliko, ko da ga je guska snijela. Kažem ženi da ga isprži, a ona donese tanjir. Razbijem ga, a unutra dva žumanceta i još jedno jaje u ljusci. Kad baba to vide, povika: „Uuu... baci to dvožuče, to ne valja!"

I ja ga onako frk, sa sve tanjirom, bacim kučićima - kroz smijeh priča Rade i dodaje da to nije nikakva superkoka već obična domaća kokoška.

Drugo jaje, koje je pronašao dva-tri dana kasnije, Rade još čuva.

- Možda ih je bilo i više, boga pitaj, niko ne vodi računa. Kučići se navadili pa ih kupe - veli djed Rade.

(Alo)

Details
Category: Zanimljivosti
Hits: 387

Belgijska pošta je uoči Uskrsa pustila u opticaj marke - sa ukusom čokolade.

Štampano je 538.000 poštanskih maraka na kojima je slika čokolade, a u ljepku na poleđini je kakao-ulje koje daje i ukus i miris.

Belgijska filatelistkinja Mari-Kler Verstihel (Marie-Claire Verstićel) kaže da je ukus razočaravajući, ali "mirišu dobro".

Uskrs je u Belgiji doba čokoladnih uskršnjih jaja i zeka u samouslugama i specijalizovanim prodavnicama.

Set od pet čokoladnih poštanskih maraka košta 6,2 evra, ali mogu kupca koštati i više, ako mu otvore apetit za pravom čokoladom.

(Agencije)

Details
Category: Zanimljivosti
Hits: 2058

Riba čiji latinski naziv glasi Archosargus probatocephalus, a Amerikanci je zovu "sheepshead" (ovčija glava), posebna je po tome što ima vilicu punu zuba kakve imaju sisari.

Upravo jedinku ove vrste upecao je Irac koji je bio na odmoru na Floridi. Kada se našla u mreži, riba je pokušala da je pregrize, no, sudeći po osmijehu frapiranog, ali zadovoljnog pecaroša, ipak je završila na njegovom tanjiru.

„Ovčija glava" može da dostigne dužinu od 75 centimetara. Hrani se rakovima i školjkama, a zube je razvila kako bi mogla da smrska njihove oklope.

(RTS)

Details
Category: Zanimljivosti
Hits: 480

Stanovništvo svieta se protekle decenije značajno promijenilo, posebno je uočeno smanjenje nataliteta i veća starost naroda u Evropi, ali će ukupni broj stanovnika na planeti i dalje rasti, konstatovano je na konferenciji eksperata Međunarodnog instituta za primenjenu sistemsku analizu (IIASA) u Beču.

Broj stanovnika u svijetu će, najvjerovatnije 2070/80. dostići vrhunac sa više od devet milijardi ljudi, a potom će se do kraja vijeka smanjivati, procjenjuje direktor programa za analizu stanovništva svijeta IIASA i Bečkog instituta za demografiju Volfgang Luc.

U radu konferencije su učestvovali i eksperti Fonda za svjetsko stanovništvo (UNFPA) i UNECE, razmatran je razvoj stanovništva.

- Stanovništvo Evrope stari veoma brzo, dok se smanjuje natalitet - konstatovao je Luc, dodajući da je smanjenje nataliteta povezano sa rastućem obrazovanjem.

On ističe da su mladi ljudi sve bolje obrazovani, i pitanje je da li će obrazovanjem moću da kompenziju smanjenje broja stanovnika u budućnosti.

IIASA analizira koji će biti budući demografski izazovi i kako vlade na njih mogu reagovati, uključujući i izdržljivost penzionih fondova.

- Ako bi Austrija, na primjer, preuzela danski sistem, u kojem muškarci i žene moraju duže da rade, onda ne bi bilo problema po penzioni sistem zemlje - uvjeren je Luc.

Šefica sektora za svjetsko stanovništvo u UNECE Vitalija Gakaite Vitih ocjenjuje da na natalitet nemaju uticaj samo političke odluke, već i mentalitet ljudi. Ona je, kao primjer, navela da na sjeveru Evrope ponovo raste natalitet, ukazujući da je u Švedskoj stopa fertiliteta oko 1,9 djeteta po ženi, dok je u Austriji oko 1,44.

- Za ovu razliku odgovoran je prije svega opšti stav društva o tome kako usaglasiti porodicu i posao - rekla je Vitihova.

(Agencije)

  • You are here:  
  • Home
  • Zanimljivosti