Zanimljivosti

Details

Category: Zanimljivosti

Published: 04 May 2013

Hits: 2089

Dirljiva fotografija koale, snimljene na ostacima svog nekadašnjeg doma - šume eukaliptusa, koja je posječena radi građevinskog projekta, za kratko vrijeme je putem interneta obišla svijet.

Vrativši se u svoje opustošeno stanište, gdje je samo prije nekoliko sedmica mirno živio sa svojom družinom, mali torbar djeluje izgubljeno i neutješno.

„Koale su premještene sa svog životnog prostora radi pripreme eksploatacije terena", objasnila je Lijen Tejlor, direktorka australijske organizacije za zaštitu divljih životinja (WIRES).

„Jednom preseljene, koale imaju običaj da se vrate na staro stanište. Obično dožive šok jer ne mogu da nađu svoje drveće", dodala je Tejlorova, prenosi RTS.

Koale su vrsta koja izumire u Australiji gdje se njihova populacija za manje od 15 godina smanjila za 90 odsto.

(BLLIVE)

Details

Category: Zanimljivosti

Published: 04 May 2013

Hits: 1101

Džinovska pješčana dina duga tri kilometra, široka 500 metara i visoka 100 metara, koja se nalazi na obali gradića La Teste de Buš, 60 kilometara od Bordoa, širi se tako što bukvalno guta kuće, puteve i šume.

Ovaj dio francuske obale podsjeća više na Saharu nego na evropsku teritoriju. Atlantski vjetrovi su "zaslužni" za stvaranje pješčane dine Pila koja se širi brzinom od pet metara godišnje, i koja se dvostruko uvećala u posljednjih sto godina.

Zbog neobične lokacije dine, ona je postala popularna turistička destinacija, koju godišnje posjeti preko milion turista. Dugi periodi oseke na francuskim obalama takođe uveliko doprinose njenom širenju, jer vjetrovi nanose pijesak sa dna obala ka ovoj "planini".

Nalazi koje su naučnici skupili prikazuju i ugljene supstance na obalama "Plažne dine" kako je nazivaju stanovnici gradića La Teste de Buš, što ukazuje da su se tu nalazile i mnogo starije šume, koje su nestale nakon naleta vjetrova i pijeska tokom vijekova.

{youtube}qzyOKY4eGUE{/youtube}

(Blic)

Details

Category: Zanimljivosti

Published: 03 May 2013

Hits: 680

Gledati očima muve sada je moguće, zahvaljujući kameri koja vjerno reprodukuje facetovane oči insekata i njegov mozaički vid.

Digitalni prototip ove kamere, prečnika 1,5 centimetara je djelo tima naučnika koji je svoj izum predstavio u najnovijem broju časopisa Nature.

U većini klasičnih kamera, jedinstveno sočivo "hvata" svjetlost koja se reflektuje sa nekog objekta i fokusira ga na senzor kako bi stvorio jasnu sliku. Oči ljudi, kao i kod većine kičmenjaka, funkcionišu po istom principu, koji je izuzetno osjetljiv na svjetlost i omogućava dobru rezoluciju.

Insekti i drugi antropodi, međutim, vide svijet očima koje se sastoje od stotine sitnih optičkih jedinica, omatidija, izolovanih optičkih elemenata od kojih svaki raspolaže vlastitim sočivom i receptorom.

Za razliku od ljudskog oka, koje mora da se prilagođava svakoj promjeni, facetovano oko omogućuje insektu panoramski i gotovo neograničeni dubinski pogled.

"Priroda je razvila ove strukture do savršenstva tokom više milijardi godina evolucije", naveo je DŽon Rodžers sa Univerziteta Ilinoisa u Urbana-Šampejnu koji je jedan od učesnika projekta.

Da bi imitirali oko insekta, istraživači su proizveli mrežu mikroskopskih i elastičnih sočiva, postavljenih na elektronskim detektorima.

Najprije pljosnata, struktura je potom savijena kako bi dobila ispupčen oblik i ostvarila ugao gledanja od 160 stepeni.

To je idealan uređaj za izračunavanje kretanja objekta i opremanje mikro-dronova, mini bespilotnih letjelica, ističu u komentaru na ovu studiju Aleksander Borst i Јohanes Plet, dvojica neurobiologa sa Instituta Maks Plank.

"Zamislite ove mikro-letjelice, veličine ljudske ruke, koje koriste vještačko facetovano oko da bi se same orijentisale kroz hodnike srušene zgrade dok drugi detektori pokušavaju da ustanove prisustvo dima, radioaktivnosti ili ljudi zarobljenih u ruševini", navode njemački naučnici.

"Ove letjelice još uvijek ne postoje, ali zahvaljujući ovakvim uređajima, mogle bi uskoro da budu proizvedene", zaključuju oni.

(RTRS)