Zanimljivosti
- Details
- Category: Zanimljivosti
- Hits: 515
Italijanski vulkan Etna dobio je status svjetskog nasljeđa, budući da je Unesko priznao njegovu naučnu i kulturnu vrijednost.
O najvišem aktivnom vulkanu u Evropi sa 3.300 metara piše se već 2.700 godina, čime Etna ima „jedan od najdužih dokumentovanih izvještaja o istoriji vuklanizma", navodi se u saopštenju Uneska.
„Raznoliki skup kratera, kupa, tokova lave, pećina lave i nizije Vale de Bove čine Etnu glavnom destinacijom za istraživanje i edukaciju", dodaje se u saopštenju koje prenosi AFP.
Vulkan na istoku Sicilije jedan je od najproučavanijih i dalje utiče na vulkanologiju, geofiziku i druge naučne discipline, dodao je Unesko.
„Ozloglašenost, naučna važnost i kulturna i obrazovna vrednost Etne su od globalnog značaja".
Vuklan je serijom erupcija ispod mora u blizini drevne obale Sicilije stvoren pre oko 500.000 godina. U centralnom krateru povremeno dolazi do erupcija a izlivanja lave povremeno prijete i selima koja su sagrađena do visine od 800 metara.
Italijanski delegat na samitu Uneska rekao je da je „dirnut" odlukom Komisije UN da prizna važnost vuklana.
Unesko je takođe na listu svjetskog nasljeđa stavio i namibijsko More pijeska, „jedinu priobalnu pustinju na svijetu sa dinama na koje utiče magla".
„To je izvanredan primer naučnih, geomorfoloških, ekoloških i evolutivnih posljedica vjetra u sukobu sa geologijom i biologijom", naveo je Unesko.
Na listu Svjetskog nasljeđa danas su stavljeni i El Pinakate i Gran Desierto de Altar rezervati u Meksiku zbog njihove „dramatične kombinacije pustinjskih pejzaža kojima dominiraju vulkanski i dinski sistemi".
Ovi „naizgled negostoljubivi" rezervati dom su za više od 540 vrsta biljaka, 44 sisara i više od 200 vrta prica i preko 40 reptila.
Unesko je takođe na listu stavio i 16 drvenih crkava u karpatskim planinama Poljske i Ukrajine jer predstavljaju „izvanredne primere nekada široko rasprostranjene graditeljske tradicije pravoslavnih slovenskih zemalja koja je preživjela do danas".
Unesko trenutno održava 10-dnevni godišnji samit u Pnom Penu gdje razmatra da li će dodati 31 mjesto na Listu svjetskog nasljeđa od „izvanredne univerzalne vrijednosti".
(RTS)
- Details
- Category: Zanimljivosti
- Hits: 2230
U Francuskoj se ovih dana održava matura, pa su i nadležne obrazovne institucije najavile oštriju borbu protiv varalica na ispitima. Međutim, sigurno nisu očekivali da će u varanju uloviti 52-godišnju majku, koja je došla da popunjava test umjesto svoje 19-godišnje ćerke, prenosi "Smedia".
Karolina D. je došla u gimnaziju da umjesto ćerke odradi ispit iz engleskog jezika. Obučena u farmerke, patike i stručno se našminkavši, majka je ušla u učionicu i počela da piše. Međutim, nadzornica je provalila mamu i prijavila slučaj policiji. Brižnu majku su pustili da do kraja završi, a poslije čega su je pred vratima dočekali policajci i odveli u stanicu.
Majci sad prijete određene sankcije, ali će gore proći njena ćerka, kojoj prijeti čak pet godina zabrane polaganja ispita državne mature.
(BLLIVE; foto Ilustracija)
- Details
- Category: Zanimljivosti
- Hits: 592
Surinamska žaba štiti svoje nerođeno potomstvo na vrlo neobičan način. Ženka ove žabe, naime, nosi jaja u jamicama na koži svojih leđa.
Surinamske žabe žive u mutnim vodama velikih južnoameričkih reka Orinoko i Amazon. Mužjak prilikom parenja pravi akrobacije na površini vode, a tom prilikom oplođuje jajašca i ubacuje ih u nabreklu kožu leđa ženke. Preko njih zatim izraste gljivičasto tkivo koje ih u potpunosti pokrije.
Tokom sljedeća tri mjeseca iz jajašaca se izlegu punoglavci. Oni se uspješno razvijaju zahvaljujući hranljivim materijama koje iz majčinog tela dobijaju kroz kožu. Potomstvo ostaje na leđima svoje mame dok ne postane sposobno za samostalno preživljavanje - bilo kao razvijeni punoglavci, bilo kao malene žabe.
(Životinje.rs)
- Details
- Category: Zanimljivosti
- Hits: 1215
Arheolozi su pronašli drevni majanski grad koji je vijekovima bio sakriven u kišnim šumama istočnog Meksika i za koji se nadaju da će im pružiti nove informacije o propasti ove velike civilizacije prije 1.000 godina.
Tim, na čelu sa Ivanom Sprajcom, profesorom Slovenačke Akademije nauka i umetnosti, pronašao je 15 piramida, uključujući jednu visoku 23 metra, terene, plaze i visoke kamene stele.
Grad su nazvali Čaktun, što znači "Crvena stijena" ili "Velika stijena". Sprajc kaže da je grad najvjerovatnije bio manje naseljen od Tikala u Gvatemali i da je u njemu živjelo između 30.000 i 40.000 ljudi iako su dodatna istraživanja potrebna da bi se dao tačan broj.
Čaktun je, najvjerovatnije, vrhunac doživio u poznom klasičnom periodu majanske civilizacije između 600. i 900. godine, rekao je Sprajc Rojtersu.
Istraživanje tima odobrio je Nacionalni institut za antropologiju i istoriju a finansiralo je Društvo Nacionalna geografija i dvije evropske kompanije.
Sprajc je rekao da je grad, koji se prostire na 22 hektara i nalazi 120 kilometara od Četumala, jedan od najvećih pronađenih na Jukatanu. Nabliže naseljeno mjesto je gradić Ksipuhil, 25 kilometara dalje.
"Cijeli grad je prekrila džungla", rekao je on.
I dok je grad bio nepoznanica za akademsku javnost, Sprajc je pronašao dokaze da su grad prije 20 do 30 godina vidjeli i drugi ljudi ali da od tada niko nije dolazio tamo.
"Drvosječe i ljudi u potrazi za gumom sasvim sigurno su provodili vrijeme tamo jer se vide zarezi na drveću. Ali, nikome nisu ništa rekli", rekao je Sprajc.
Sprajc je grad "otkrio" posmatrajući fotografije terena snimljene iz vazduha prije 15 godina. Njegov tim je tri nedjelje krčio 16 kilometara dug put kroz džunglu kako bi stigli do grada. Pošto su šest nedelja mapirali mjesto i dokumentovali spomenike, blokirali su prilaz da bi spriječili neovlašćeni ulazak.
Prisustvo više terena za igru loptom dokaz je da je Čaktun bio važan grad, kaže Sprajc. Najvjerovatnije je napušten prije 1.000 godina, vjerovatno zbog demografskih pritisaka, promjene klime, ratova i pobuna.
On se nada da će otkriće grada baciti novo svjetlo na odnose između različitih regiona majanskog carstva u tom periodu.
Civilizacija Maja bila je jedna od najnaprednijih u prekolumbovskoj Americi i Maje su vladale velikim djelocima Jukatana, Belizea, Gvatemale i Hondurasa.
Tikal, koji su arheolozi prvi otkrili krajem 19. vijeka, imao je 90.000 stanovnika.
U decembru, na hiljade ljudi otišlo je na Jukatan kako bi obilježili novi krug u majanskom kalendaru i pored strahova da su Maje predvidjele da će se 21. decembra svijet okončati.
(Agencije, foto: Reuters)
Page 321 of 542