Ne samo što nozdrve naizmjenično dominiraju jedna nad drugom nego to kroz koju se nozdrvu diše može uticati na mozak i tijelo.
Njemački rinolog Ričard Kajzer je 1985. godine prvi proučavao tzv. "nosni ciklus" disanja. Riječ je o disanju koje s odvija putem erektilnih tkiva u nosu, koje je veoma slično tkivu u penisu ili klitorisu. Erektilna tkiva u jednoj nozdrvi blokiraju disanje, a u isto vrijeme se erektilno tkivo u drugoj nozdrvi smanjuje i tako omogućava disanje, piše "Nacionalna Geografija".
Interesantno je da to kroz koju nozdrvu izdišete u nekom trenutku utiče na tijelo i mozak. Primjer za to je istraživanje sprovedeno 1988. godine koje je pokazalo da disanje kroz desnu nozdrvu povećava nivo glukoze u krvi, dok disanje kroz lijevu nozdrvu ima suprotan efekat. Pojedini stručnjaci smatra da se, ako se u nazalnom ciklusu godinama diše samo kroz desnu nozdrvu, to može da bude jedan od uzroka dijabetesa.
Istraživanje sprovedeno 1993. pokazalo je da, dok dišemo kroz desnu nozdrvu, koristimo znatno više kiseonika nego dok dišete kroz lijevu. Najinteresantnije od svega je to što su istraživanja iz 1994. godine pokazala da će kada dišete kroz lijevu nozdrvu desna hemisfera mozga biti aktivnija ili dominantnija, a obrnuto se dešava kada dišete kroz desnu nozdrvu.
Iako se ovo prebacivanje dešava prirodno i ciklično, na to koja će nozdrva biti dominantnija možemo uticati i sami. Ako ležite na jednoj strani tijela, nakon 15 do 20 minuta, erektilna tkiva će u nozdrvi na toj strani početi da otiču, dok će na drugoj strani smanjiti otok. Dakle, ako ležite na lijevoj strani, vaša desna nozdrva će biti otvorena, a lijeva zatvorena.
Smatra se da bi ovaj ovaj „nosni ciklus" mogao biti razlog zašto tokom noći, dok spavamo na boku, mijenjamo stranu iako nam je i prvobitni položaj bio prijatan. To bi značilo da tijelo reaguje jer treba da se dogodi ciklični proces u kome u određenom vremenskom intervalu promenite nozdrvu kroz koju dišete.
(Foto: Yayimages)